U posljednjih nekoliko tjedana gotovo svi dionički indeksi su u padu. Korelacija kripta i tržišta dionica, više je nego očigledna, može se reći još od ožujka 2020., kada se desio nagli pad uzrokovan vijestima o koronavirusu i nadolazećim karantenama širom svijeta.
Pitanje je hoće li kriptovalute dugoročno nastaviti pratiti trendove dioničkih tržišta ili će se značajnije odvojiti? Teško je to prognozirati, no valja obratiti pozornost i na demografske trendove koji će neminovno uslijediti.
Prema studiji Cerulli Associatesa, generacija baby boomera će u sljedeća dva desetljeća prenijeti više od 68 bilijuna dolara generaciji X i milenijalcima. Događaj se spominje i tumači kao 'veliki prijenos bogatstva' (The Great Wealth Transfer) te će vjerojatno biti jedan od najvećih transfera bogatstva među generacijama u modernoj povijesti.
Hipoteza o neelastičnom tržištu
Prošle godine u investicijskoj zajednici počeo je kružiti zanimljiv rad. Autori rada su Xavier Gabaix i Ralph S. J. Koijen koji su proučavali kako se imovina kreće na temelju priljeva i odljeva kapitala. Autori tvrde da se imovina ne kreće u omjeru 1:1, što znači da kupnja imovine u vrijednosti od jednog dolara nije u korelaciji s povećanjem tržišne vrijednosti za jedan dolar.
Umjesto toga, reakcija je prilično neelastična gdje kupnja od jednog dolara povećava vrijednost za X dolara, ovisno o imovini i njezinoj likvidnosti. Prema studiji, tržište dionica ima faktor neelastičnosti tržišta od oko osam, što znači da će jedan dolar kapitala povećati tržišnu kapitalizaciju za osam dolara.
To je zbog činjenice da postoji određeni stupanj nelikvidnosti jer kućanstva, mali ulagači i institucije drže određenu imovinu bez namjere prodaje, uzrokujući volatilnost kretanja cijena. To se naziva neelastičnom tržišnom hipotezom.
Nilo Orlandi, nedavno je primijenio ovaj okvir za izračun tržišne neelastičnosti bitcoina i druge kripto imovine. Teže je identificirati točnu neelastičnost bitcoina s obzirom na to da nemamo ni približno istu količinu podataka, međutim, zaključak je bio uvjetno oko 20.
To znači da jedan dolar koji uđe u bitcoin povećava tržišnu kapitalizaciju za 20 dolara. To ima smisla jer je bitcoin (i kripto tržište u cjelini) znatno nestabilnije od tržišta dionica.
Brza matematika
Kapital vrijedan 68 bilijuna dolara završit će u rukama generacije X i milenijalaca u sljedećih dvadeset godina. Iako će im biti uručen značajan iznos u obliku dionica, nekretnina, obveznica i ostalih oblika imovina, postavlja se pitanje: Koliko će se toga sliti u kripto?
Vjerojatno je sigurna pretpostavka da je granični iznos od tih 68 bilijuna već u kripto imovini. Baby Boomeri nisu poznati po svom interesu za 'čarobni internetski novac'. Također možemo zamisliti da su milenijalci i generacija X znatno otvoreniji i optimističniji u vezi kripta. I vjerojatno neće htjeti držati državne obveznice koje donose negativan povrat.
Koliko će od 68 bilijuna dolara kapitala završiti u kriptu? A kakav će biti učinak na tržišnu kapitalizaciju kada uračunamo hipotezu o neelastičnosti tržišta?
Počnimo s malim iznosima.
Ako 0,1 posto od 68 bilijuna dolara završi u kriptovalutama, to bi značilo da bi na tržište ušlo 68 milijardi dolara.
Ako primijenimo faktor neelastičnosti od 20, to bi značilo da bi se kripto tržišna kapitalizacija povećala za više od 1.3 bilijuna dolara, što otprilike predstavlja dobitak od 50 posto od mjesta na kojem se danas nalazimo.
Ali 0.1 posto od 68 bilijuna je gotovo pa ništa. Da bi dao neki kontekst, 83 posto milijunaša milenijalaca ima značajnu poziciju u kriptovalutama. Financijski najuspješnije mlade odrasle osobe danas imaju materijalne pozicije u ovoj klasi imovine. To je vrlo dobar pokazatelj o tome što mlađe generacije percipiraju o ovom tržištu u nastajanju, oni su bullish.
Prema tome, možemo zamisliti da će milenijalci i generacija X izdvojiti više od 0,1 posto svog nasljedstva u kripto.
Što ako povećamo na 1 posto?
To bi značilo da bi se 680 milijardi dolara ulilo na kripto tržište, što bi rezultiralo povećanjem tržišne vrijednosti od preko 13 bilijuna, čime bi se ukupan iznos povećao na preko 15 bilijuna dolara. To je povećanje od 10 puta od današnje situacije.
Na današnjim razinama dominacije, gdje bitcoin drži 39 posto tržišta, a ethereum 17, to bi njihove cijene stavilo na oko 300.000 dolara, odnosno 27.000 dolara. Prilično ludo, zar ne?
Ali možda 1 posto prema većini spada u pesimistične slučajeve. Logično je pretpostaviti kako raspon od 5 do 10 posto zvuči realističnije.
S 5 posto, tržišna kapitalizacija kriptovaluta dosegla bi 68 bilijuna dolara.
S 10 posto, kripto bi brzo premašio oznaku od 100 bilijuna.
Za referencu, to bi konačno uskladilo kriptovalute s glavnim klasama imovine kao što su dionice, obveznice, fiat valute i nekretnine.
Znam da će nekima od vas zvučati ludo čitajući ovo, no ljudski mozak općenito teško može percipirati eksponencijalni rast i s toga navedene brojke čine se gotovo nemogućima. Sjetite se samo da je bitcoin prije par godina bio percipiran kao bezvrijedna internetska valuta koju koriste samo kriminalci i teroristi, a prije samo par mjeseci imao vrijednost veću od jednog bilijuna dolara. Ovdje ne govorim o nekoliko godina, već o desetljećima koja dolaze.
Prelazak jaza
Kriptovalute su prešle jaz usvajanja. Iako je još uvijek mala, to je klasa imovine od više bilijuna dolara. Usvojena je kao zakonsko sredstvo plaćanja od strane nacionalnih država. Legendarni investitori alociraju sve veći postotak u kripto tržite. Slavne osobe skupljaju NFT-ove. Kripto više nije pitanje 'ako', već 'kada' i 'kako'.
Ovaj članak opisuje jedan potencijalni način kada i kako će se kripto pridružiti istom rangu kao i druge glavne klase imovine. Ali budimo jasni, to je samo jednostavan misaoni eksperiment. Sve brojeve treba uzeti s određenom dozom sumnje.
Studija zapravo ne objašnjava nijednu od osobina koje kripto čine vrijednim. Ne uzima u obzir DeFi kao novi, otvoreni financijski sustav za svijet. Ne uzima u obzir kulturnu revoluciju koja se događa s NFT-ovima. Ne uzima u obzir DAO-ove kao novi oblik poduzeća.
I definitivno ne uzima u obzir fiskalnu i monetarnu neodgovornost središnjih banaka i vlada zbog kojih je ova industrija osnovana kako bi zaštitila na kraju krajeva običnog pojedinca. Sve što znamo je da smo usred jednog od najvećih transfera bogatstva u ljudskoj povijesti.
Jedino pitanje koje trebate postaviti je: Koliko će se toga sliti u kripto?
