Ubrzani razvoj tehnologije omogućuje izradu sve manjih uređaja, a to pokazuje i obična usporedba osobnog računala prije deset godina i današnjih tableta. No iako su dimenzije manje, materijali od kojih se izrađuju još su uvijek isti. To će se ubrzo promijeniti.
Dizajneri raznog hardvera i uređaja uskoro će imati na raspolaganju cijeli niz novih materijala uz pomoć kojih će moći promijeniti svakodnevnu tehnologiju koja nas okružuje. TechRadar donosi listu 10 takvih materijala koji će imati ogroman utjecaj na naš svakodnevni život.
1. Tekući metal
Iako ime sugerira metal u tekućem stanju (Liquidmetal), zapravo je riječ o leguri iznimne čvrstoće koja je uz to otpornija na habanje od gotovo svih drugih materijala. Iako se tekući metal koristi od 2003. godine tek se očekuje masovnija primjena u raznim gadgetima, a nije tajna da i Apple već neko vrijeme eksperimentira s ovom legurom.
2. Grafen
Mnogi su bili vrlo uzbuđeni nakon otkrića grafena 2004. godine, a jasno je i zašto. Ovo je istovremeno i najtanji i najjači poznati materijal. Budući da je proziran, idealan je za izradu ekrana osjetljivih na dodir, a kombiniran s plastikom omogućit će izradu laganih te istovremeno vrlo čvrstih materijala, poput onih za izradu satelita ili vozila. Mogao bi zamijeniti i silicij za izradu još bržih računalnih procesora.
3. Willow Glass
Savitljivo staklo, koje se savija kao vrba (willow) omogućit će izradu uređaja koji više neće morati biti ravni, već će ostvariti dizajnerske maštarije kroz razne zakrivljene oblike, a sve kako bi štitilo nadolazeće savitljive zaslone. Štoviše, samo staklo moguće je stanjiti sve do debljine papira.
4. Savitljivi OLED ekrani
Na uređajima sa ovakvim ekranima radi nekoliko proizvođača, poput Samsunga koji je prototip svojeg savitljivog mobilnog telefona prikazao početkom godine na CES-u. LG bi pak do kraja godine trebao prikazati i svoj model savitljivog televizora. U kombinaciji s prethodno opisanim savitljivim staklom, izgledu nadolazećih uređaja samo je mašta granica.
5. Starlite
Ovo je plastika koja je u stanju izdržati ogromne temperature – čak i one koje može izazvati nuklearna eksplozija. Iako je ovaj materijal poznat već dva desetljeća do sada nije komercijaliziran. Razlog je taj što je njegov izumitelj Maurice Ward odbijao dati dozvolu za njegovo korištenje, budući da se bojao kako će njegov izum biti ukraden. Ward je u međuvremenu umro, a sada tek treba vidjeti je li riječ o upotrebljivom proizvodu.
6. Nanoceluloza
Kada se poigra sa kemijskom strukturom celuloze dobiva se nanoceluloza, jedan od najjačih poznatih materijala. Lagan je, provodi elektricitet, a ako se pomiješa sa grafitom može se koristiti i za izradu savitljivih baterija. No primjena ima još, poput izrade zaštita za tijelo, lakih vozila i savitljivih telefona.
7. Metalna pjena
Metalna pjena (Metal Foam) je metalni materijal ispunjen rupama u kojima se nalazi plin. Istovremeno čvrst i lagan, ovaj je materijal idealan u medicini za izradu umjetnih kostiju i zgobova, ali i u građevinarstvu gdje omogućuje odličnu zvučnu i toplinsku izolaciju.
8. Bioplastika
Iako je bioplastika već dugo sa nama, još nije ušla u masovnu primjenu. Za razliku od obične plastike, koja se proizvodi od fosilnih goriva te nije razgradiva, bioplastika dolazi iz prirodnih izvora kao što su biljna ulja i i celuloza – a to poskupljuje njezinu proizvodnju. Ipak, to se polako mijenja, a prema nekim podacima tržište bioplastike raste više od 20 posto godišnje.
9. Nanotočke
Jedan od najvećih problema sa današnjim solarnim panelima je njihova neefkasnost , budući da se iskoristivost od 20 posto smatra dobrom. Istraživači sa sveučilišta u Stanfordu vjeruju kako nanotočke (nanodots) mogu omogućiti izradu mnogo tanjih i efikasnijih solarnih panela.
10. Elektronička koža
Možda i najimpresivnija nova tehnologija je elektronička koža (e-skin), izum inženjera sa Berkleya. To je tanka prevlaka koja sadrži sićušne tranzistore i senzore pritiska. Ovakva koža je iznimno prilagodljiva i može se aplicirati na gotovo bilo kakvu površinu. Primjene su potencijalno ogromne, od presvlačenja površina u automobilu kako bi bile osjetljive na dodir, pa do izrade robota koji će moći detektirati različite razine dodira. A moguća je i primjena u medicini kao svojevrsnog interaktivnog zavoja koji će sam obavljati nadzor zarastanja ozljeda.