10. srpanj 2021.

AUTOMATIZACIJA - Još se mučimo s mentalnom spremnošću za tranzicijski iskorak

Da se automatizacijom štede vrijeme i novac opće je prihvaćeno pravilo. No kako automatizirati poslovne procese po mjeri vlastite organizacije i automatizaciju uskladiti s čovjekom koji radi u toj organizaciji? Neizbježno je da softver mijenja radna iskustva ljudi u kompanijama i da se svi ti digitalni procesi odražavaju, kako na radne navike, tako i na kompanijsku kulturu. Za stvarno iskorištavanje tehnološkog potencijala, jednako su važne organizacijska struktura i kultura.

 

Pitanje zrelosti

Damir Konjevod, osnivač Hrvatskog centra razvoja industrije 4.0, savjetuje kompanije kako da izvedu transformaciju te napominje da čak i do 80 posto digitalnih i automatizacijskih projekata doživi neuspjeh zbog nedostatka strateškog i sustavnog pristupa digitalnoj tranziciji. To je ujedno i jedan od najvećih izazova. Automatizacija je tek dio priče.

– Kao što automatizirana proizvodna linija mora imati kontinuirano opskrbljivanje na ulazu i preuzimanje na izlazu, tako i u digitalizaciji poslovanja svi poslovni procesi (ne samo tehnički) moraju biti dovedeni na istu razinu zrelosti. U suprotnom ćete tek djelomično iskoristiti investiciju u digitalizaciju dijela poslovanja. Ne otkrivajte toplu vodu. Postoje najbolje prakse digitalizacije i digitalne tranzicije koje su oblikovane u iskušane metodologije. Primjerice, za proizvodne kompanije postoji Industrie 4.0 Maturity Index, koji smo s tvorcima pojma Industrie 4.0 doveli u Hrvatsku – napominje Konjevod.

Njegov savjet je da kompanije istodobno s tehnološkom započnu i tranziciju organizacijske kulture.

– Ne možete provesti kvalitetnu digitalnu tranziciju ako vaši ljudi, iz objektivnih i subjektivnih razloga, pružaju otpor ili nemaju još kapacitete apsorbirati ono što digitalizacija nosi sa sobom. Uprava mora biti primjer. U Hrvatskom centru razvoja industrije 4.0 volimo reći da je i4.0 prije svega 50 posto tranzicija ljudi, a tek onda 50 posto tehnološka tranzicija. Do sada smo vodili razgovore sa stotinjak hrvatskih tvrtki i iz tog iskustva mogu potvrditi da postoje sjajne tvrtke koje grabe velikim koracima naprijed. No one su iznimke i s time nismo zadovoljni. U Hrvatskoj se još bavimo osvješćivanjem potrebe za digitalnom tranzicijom. To je teško ponajprije zato što jako mnogo kompanija još ne vidi koristi od nje - tumači Konjevod.

Slično u Europi

Automatizacija, dodaje, kao jedan od početnih stupnjeva digitalne tranzicije mnogih kompanija, još je boljka. Glasovi o nužnosti digitalizacije poslovanja sve su jači i to mi je drago čuti.

– Na nedavnom HUP-ovom 'Industry dayu' imali smo prilike čuti iste riječi. Dakle, mi se mučimo s mentalnom spremnošću za taj tranzicijski iskorak. No u razgovoru s kolegama preko European Technology Chambera saznajemo da je situacija slična po cijeloj Europi: većina kompanija nije ni upoznata s trenutačnim art of possible. Lideri prije svega trebaju steći vještine strateškog razumijevanja utjecaja softverski intenzivnih tehnologija na njihovo poslovanje i oblikovati radno iskustvo u kompaniji počevši s ispravno postavljenim očekivanja prema svakoj tehnologiji, pa tako i softverski intenzivnoj – zaključuje Konjevod.

Automatizirana pošta

Jedan od primjera iskoraka u automatizaciji poslovnih procesa otvaranje je Novoga sortirnog centra Hrvatske pošte. Njime su prošireni tehnološki kapaciteti i potpuno je automatizirano razvrstavanje pošiljki. U središtu logističkog centra stroj je za automatsku razradu paketa s kapacitetom od 15.000 pošiljaka po satu, a obrađuje pakete mase od 100 grama do 30 kilograma. Uz njega su i sustavi za automatsko sortiranje pisama koji mogu sortirati čak 230.000 pisama u satu. Automatizacija je testirana i u segmentu dostave te je prošle godine uspješno obavljena dostava dronom. Tijekom pilot-projekta dron je desetak puta uspješno dostavio pošiljke od zadarske Gaženice do Preka, a letio je i po buri.

– Tehnološki i razvojni trendovi u logističkoj industriji važan su dio naše kompanijske kulture. S obzirom na to da u posljednjih nekoliko godina intenzivno provodimo digitalizaciju poslovanja i testiramo nove tehnologije, bitno nam je informirati i upoznati sve radnike s novim tehnologijama. U sklopu 'Akademije Hrvatske pošte', kojom provodimo sveobuhvatnu edukaciju rukovoditelja, jedan od edukacijskih modula odnosi se upravo na novu tehnologiju. Također, putem internih komunikacijskih kanala za radnike redovito pripremamo pregled najnovijih tehnoloških i poslovnih trendova s naglaskom na logističku industriju – ističu u Hrvatskoj pošti, dodajući da je pri automatizaciji nekog segmenta poslovanja ključno nove procese prilagoditi ostatku operativnog lanca kako bi se maksimalno iskoristile prednosti koje donosi primjena automatizacije. Osim prilagodbe nove tehnologije ostatku operativnog poslovanja, važna je i dobra edukacija svih radnika, a ne samo onih čiji su poslovi direktno vezani uz nove procese. Kao primjer kako su softveri promijenili radna iskustva ljudi naveli su aplikaciju Digitalni poštar, koja je poštarima poprilično olakšala posao.

– Pri skeniranju pošiljke mobitelom, poštarima se u aplikaciji prikažu sve informacije o pošiljci i što s njom treba napraviti. Aplikacije poput Digitalnog poštara ili softvera koje upotrebljavaju sustavi za automatsko sortiranje pošiljaka u sortirnom centru ključni su alati kojima su naši radnici podigli efikasnost i preciznost te im pomažu u ostvarivanju ciljeva – zaključuju u Pošti.