Razvoj nijednog društva ne može ići brže od razvoja njegovog sustava obrazovanja. Školstvo se nalazi pred velikim izazovima u digitalnom dobu i u modernizaciju školskog sustava i kontinuiranu izgradnju kompetencija nastavnika potrebno je investirati značajna sredstva. Hrvatska će, s obzirom na situaciju u kojoj se nalazi državni proračun, teško odgovoriti na ove izazove, pogotovo ako ne uspije povući novac koji je na raspolaganju iz strukturnih fondova EU.
Nove generacije mogu obrazovati samo kompetentni nastavnici u dobro opremljenim školama i zato je ključ reforme upravo u profesorima, zaključci su to panel rasprave na kojoj su sudjelovali Vedran Mornar, ministar znanosti, obrazovanja i sporta, Mario Kovač, redovni profesor s FER-a, Zvonimir Stanić, ravnatelj CARNet-a, Miroslav Končar iz Oraclea te Adrian Ježina, predsjednik HUP ICT udruge, a moderirao je Mislav Balković, dekan Visokog učilišta Algebra. Fokus panela bio je na problematici kako transformirati obrazovanje učitelja i nastavnike da budu spremni na kvalitetan način podučavati i pripremati djecu za digitalna zanimanja te debati o kvotama za upis studenata na studije informatike i računarstva.
U proteklih godinu dana mnogo napravljeno na strategiji obrazovanja i, što je još važnije, postoje određena sredstva koja bi realizaciju te strategije mogla učiniti mogućom, rekao je Balković. - Želimo otvoriti pitanje kako ugraditi informatičke vještine u naše kurikulume. Kad o tome govorite na generalnoj razini, svi se slažu kako je isto neophodno. No, kad krenete ozbiljno razgovarati o samoj provedbi, sve stane. Želja nam je u obrazovanje neizbježno ugraditi digitalne vještine, kako korisničke, tako i profesionalne - rekao je Balković.
Ministar Mornar je iznio svoju viziju osnovnog i srednjeg obrazovanja za digitalno doba u Hrvatskoj. Strategija obrazovanja je donesena i naglasila je značaj ICT-a u obrazovanju, no kroničan su problem financije i trenutačno se u obrazovanje umjesto 6 posto BDP-a ulažemo 3,5 posto , a taj se iznos smanjuje. -Najveći je problem što djeca iz škola izlaze s površnim znanjima te ne znaju samostalno razmišljati i rješavati probleme. Upravo bi promjena kurikuluma trebala promijeniti i način razmišljanja te rasteretiti učenike – rekao je Mornar, no dodao da je iznos od 10 milijuna kuna koji je za tu svrhu rezerviran za iduću godinu „smiješno malen“.
Iako je IT industrija vrlo atraktivna i lako je naći dobro plaćeni posao, manje je učenika zainteresirano za tehničke i prirodne studije nego za društvene. - Trebalo bi mijenjati osnovno i srednješkolsko obrazovanje koje je preširoko i povećati upisne kvote za tehničke i prirodne fakultete. Molim industriju da ovdje dovede projekte da briljantni ljudi kojih imamo mogu ostati raditi na njima i da možemo stvarati više takvih kadrova, a ne da nam uzimaju najbolje ljude van – poručio je profesor Kovač s FER-a.
Pritom je spomenut primjer Velike Britanije koja je zaključila da nije dovoljno bogata da školuje stručnjake koji potom odlaze u SAD, pa su njihovi stručnjaci koji odlaze u inozemstvo dužni vratiti ono što je uloženo u njihovo školovanje. Ministar Mornar se slaže s tim i „ podržao bi neke korake u tom smjeru“. A je li mijenjanje kvota realno? Nije, odgovorio je Mornar, dodajući da bi bio proglašen neprijateljem društvenih znanosti te da se to ne usudi ni spomenuti. - Osjećam da sam sam na svijetu u borbi za reforma u obrazovnom sustavu. Očekujem i da HUP i poslodavci budu glasniji – rekao je Mornar.
Kompanije iz ICT sektora se žale se kako nema dovoljno stručnog kadra. – Osobito se osjeti nedostaje visokokvalificiranog kadra u većim količinama. Da bi Vipnet, primjerice, mogao otvoriti u Hrvatskoj neki servisni centar za Austria Telekom grupu trebali bi naći 300 IT stručnjaka što je nemoguće da pritom ne poremetimo cijelu IT industriju – rekao je Ježina. U situaciji kada država nema novca za informatizaciju obrazovnog sustava, naveo je primjer Izraela gdje se posvećuje velika pažnja pronalaženju nadarene djece i radu s njima. - Kao što sportski klubovi imaju ljude koji traže talente, tako i u Izrealu imaju ljude koji traže talente u školama za kojima se kasnije otimaju fakulteti, kompanije i stvara se čitava zajednica oko toga. Budući da živimo u državi u kojoj nije realno da će se povećati budžet za informatizaciju bitno promjeniti pristup i zainteresirati djecu za informatiku – rekao je Ježina.
Trenutačno se jedan od najvećih projekata digitalizacije školstva u svijetu provodi u Turskoj. Turski projekt informatizacije obrazovanja, „FATIH“ započeo je 2010. godine i obuhvatio je više od 11 milijuna učenika i studenata te 800 tisuća učitelja. Svaki učenik i učitelj dobio je tablet računalo, uveden je širokopojasni internet u škole, kontinuirano se radi na stvaranju i upravljanju obrazovnog e-sadržaja, a najvredniji dio projekta je 350 tisuća “pametnih LCD ploča” koje su osmišljene posebno za projekt “FATIH”. Projekt nije obuhvatio samo obrazovni sustav, već je ostavio pozitivne posljedice i na gospodarstvu Turske. Naime, na javnom natječaju preferirane su domaće tvrtke koje su uložile svoje znanje i proizvodne kapacitete.
I u Hrvatskoj se, rekao je ravnatelj Carnet-a Zvonimir Stanić, priprema projekt sličan, iako puno manji projekt. Projekt e-škole financirat će se dijelom iz strukturnih fonodova EU, a prvotni iznos od 270 milijuna eura je sada prepolovljen na 130 milijuna eura u narednih sedam godina od čega velik dio ide za edukaciju nastavnika jer su oni, istaknuo je Stanić, ključ svega. S realizacijom se kreće, rekao je Stanić, 1.siječnja 2015. I za iduću godinu su u proračunu osigurana tri milijuna eura , a na raspolaganju je još 13,5 milijuna eura iz fondova EU. Ciljevi projekta su dovesti brzi internet do svake škole, napraviti interne žične i bežične mreže, digitalizirati nastavne sadržaje te educirati nastavnike za korištenje svih e-sadržaja.
Digitalne vještine (eSkills) imaju ključnu ulogu u razvoju društva jer se sve više e-usluga uvodi u javni i privatni sektor, a na tržištu rada kronično nedostaju novi ICT profesionalci koji će razvijati i implementirati tehnologiju. "Studenti i učenici tijekom školovanja moraju biti izloženi dovoljnoj količini znanja iz područja ICT-a, ne nužno u toj mjeri da budu gotovi IT profesionalci nakon srednje škole, ali svakako u dovoljnoj mjeri da već tijekom školovanja pravovremeno mogu prepoznati svoje interese i sklonosti za ICT tehnologije te se prema njima edukacijski i profesionalno usmjeravati", naglasila je Jane Richardson, direktorica programa Oracle Akademije, dodavši da studenti moraju stjecati znanja koja su odmah relevantna za tržišta rada i priznata u svim zemljama.