02. listopad 2021.

Biotehnologija u fokusu investitora - Nakon cijepljenja slijedi pomlađivanje

Poslovna simbioza moćnoga američkog Pfizera i donedavno nepoznatoga njemačkog BioNTecha dovela ih je na prvo mjesto top-liste deset najinovativnijih kompanija 2021. prema izboru popularnog časopisa Fast Company zbog toga što su potkraj prošle godine pustili na tržište prvo mRNK cjepivo protiv koronavirusa

   

Nakon buma (dionica) ponajprije Pfizera/BioNTecha i Moderne zbog ekspresnog razvoja cjepiva protiv COVID-19 u žarište interesa ulagača i aktivista dospjele su još neke biotehnološke kompanije koje kotiraju na burzama, pa i tehnološki ‘startupovi‘ čije su ideje u povojima. Plešu po rubu tragajući za rješenjima koja vode u dugovječnost, ako ne i besmrtnost

Tehnologijom otkrivanja bolesti iz samo jedne kapi krvi najavila je revoluciju u medicinskoj dijagnostici, bilo joj je tek devetnaest godina kad je 2003. u Paolu Altu osnovala biotehnološki startup Theranos, a danas je Elizabeth Holmes optužena za prijevaru, tvrtka joj je ugašena i protiv nje se vodi sudski postupak na sudu u San Joseu u Americi. Bude li osuđena za prijevaru ulagača tešku desetke milijuna dolara, kao i prijevaru stotina pacijenata i liječnika, propala američka poduzetnica Holmes mogla bi robijati dvadeset godina. Vrijednost njezine tvrtke bila je u jednom trenutku procijenjena na devet milijardi dolara, čime je privukla brojne ulagače, među kojima je bio i Rupert Murdoch, australsko-američki biznismen i vlasnik velike medijske grupe, a u Upravnom odboru Theranosa sjedili su i Henry Kissinger, bivši američki državni tajnik, te Jim Mattis, bivši ministar obrane.

Najinovativniji na svijetu

Prijevara je otkrivena 2015. kad je Wall Street Journal pokrenuo istragu funkcionira li Theranosova tehnologija. Pokazalo se da je riječ o prijevari, nakon čega je 2018. tvrtka ugašena, a to je bio jedan od rijetkih primjera posrnule biotehnološke tvrtke. Takve tvrtke danas vrlo uspješno djeluju u sektorima zdravstva i farmacije međusobno se natječući u plasiranju inovativnih terapija te ulažu velik novac u intenzivna istraživanja i razvoj novih tehnologija i proizvoda, ali i u međusobnu suradnju poput Pfizer-BioNTecha.

Poslovna simbioza dviju kompanija, moćnog američkog Pfizera i donedavno nepoznatoga njemačkog BioNTecha, dovela ih je na prvo mjesto svjetske top-liste deset najinovativnijih kompanija 2021. zbog toga što su potkraj prošle godine pustili na tržište prvo mRNA cjepivo protiv koronavirusa. Titulu im je dodijelio popularni američki tjednik FastCompany koji je na drugo mjesto te liste smjestio Modernu, farmaceutsku kompaniju koja je samo tjedan dana nakon Pfizera dobila odobrenje za mRNK cjepivo iste namjene. Slijedi je Biobot Analytics, koji se bavi genomskim i kemijskim ispitivanjem i analizom podataka za otkrivanje virusa, bakterija i kemikalija u kanalizaciji. Na četvrtom je mjestu AstraZeneca, koja je u suradnji sa Sveučilištem Oxford razvila cjepivo protiv koronavirusa, a peto mjesto zauzela je kompanija Zymergen, koja razvija mikrobe za proizvodnju manje toksičnih insekticida i održive bioplastike. Twist Bioscience je na šestom mjestu i jedan je od vodećih proizvođača DNK za istraživanja i industrijsku uporabu, a sedmi GlaxoSmithKline (GSK) razvija gensku terapiju i trenutačno radi na oko trideset novih programa ranog otkrivanja raka, neuroloških, kardiovaskularnih i metaboličkih bolesti. Sherlock Biosciences, kompanija koja je razvila prvi testni komplet SARS-CoV-2 koji može dati rezultate za sat vremena (obrada tradicionalnim testovima traje od četiri do šest sati), nalazi se na osmom mjestu. Deveta je kompanija Atomwise, koja upotrebljava umjetnu inteligenciju (AI) za strukturirano otkrivanje lijekova malih molekula, a na desetom je mjestu 10x Genomics, koji izrađuje hardver i softver za jednostaničnu analitiku, pomažući istraživačima odrediti stanične promjene u tkivu ili u presjecima tumora.

Revitalizacija život(inj)a

Iako se na tom popisu ne nalazi mala slovenska tvrtka BIA Separations, koja proizvodi inteligentne filtre za čišćenje i izlučivanje makromolekula, svjetski je ugledna. Njezino je sjedište u Ajdovščini, osnovao ju je dr. Aleš Štrancar i prošle godine prodao za 360 milijuna eura njemačkoj kompaniji Sartorius, svjetski poznatom proizvođaču biofarmaceutske i laboratorijske opreme.

Otkrivanje tajne gena i razvoj genske terapije danas je uobičajeno, a koliko su takva istraživanja donedavno bila intrigantna toliko je danas spektakularna potraga za lijekom protiv starenja. Za vječnim životom trenutačno je u potrazi i američka kompanija Altos Labs, u koju je novac uložio Jurij Milner, ruski milijarder koji je zaradio bogatstvo na Facebooku i Mail.ru-u, a kao ulagača mediji spominju i najbogatijeg čovjeka na svijetu Jeffa Bezosa. Milner je u listopadu prošle godine okupio vrhunske svjetske znanstvenike u svojoj raskošnoj vili smještenoj na brijegu Los Altos povrh Palo Alta i predložio im da nađu odgovor na pitanje kako biotehnologija može ljude učiniti mlađima. Nakon tog sastanka osnovana je tvrtka Altos Labs, koja razvija tehnologiju biološkog reprogramiranja – pomlađivanja stanica. Neki znanstvenici misle da bi se zasad taj postupak mogao provesti na revitalizaciji životinja, pa bi stečeno iskustvo u konačnici poslužilo kao formula za produljenje ljudskoga života.

Nobelovac savjetuje

Tvrtka Altos Labs, osnovana početkom ove godine i u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu, namjerava otvoriti istraživačke institute u San Diegu, Cambridgeu i Japanu, a znanstvenike privlači velikim plaćama i potpunom slobodom u istraživanju lijeka protiv starenja. Neki od njih su zbog toga napustili prestižne institute na kojima su radili, poput Manuela Serranoa s Instituta za istraživanje biomedicine u Barceloni u Španjolskoj, koji je rekao da će mu Altos Labs platiti pet do deset puta više od onoga koliko je zarađivao na bivšem poslu.

– Filozofija Altos Labsa je istraživanje znatiželje. To je ono što znam raditi i volim raditi. U ovom slučaju, putem privatne tvrtke imamo slobodu biti odvažni i istraživati – izjavio je Serrano, koji se preselio u Cambridge u Ujedinjenom Kraljevstvu kako bi se pridružio stručnjacima Altos Labsa.

U toj je ekipi i profesor Shinya Yamanaka, koji je 2012. podijelio Nobelovu nagradu s Johanom G. Gurdonom za otkriće reprogramiranja, ali zasad besplatno predsjeda znanstvenim savjetodavnim odborom tvrtke. Yamanakino revolucionarno otkriće ogleda se u tome da četiri proteina, poznata kao Yamanaka čimbenici, mogu uputiti stanice da se vrate u prvobitno stanje i poprime značajke embrionalnih matičnih stanica.

Stravične posljedice

Jedan od suradnika Altos Labsa je i znanstvenik Huan Carlos Izpisua Belmonte s Instituta Salk za biološke znanosti na sveučilištu u La Jolli u Kaliforniji, poznat po stvaranju prvog hibrida čovjeka i svinje mješavinom ljudskih i svinjskih stanica. Belmonte je 2016. primijenio Yamanakine proteine na miševima, što je dovelo do reprogramiranja stanica i potencijalnog 'eliksira života', ali posljedice su bili strašne jer su neki miševi razvili embrionalne tumore teratome čak i kad su pokazali znakove da su im tkiva postala mlađa. No nakon objave tih rezultata, Yamanaka je poručio da su pred pomlađivanjem stanica zasad mnoge prepreke, ali isto tako da ta tehnologija nosi golemi potencijal.

Dijele milijune

I dok mladi ljudi sanjaju postati bogati, a bogati vratiti mladost, neprofitna organizacija Milky Way Research Foundation, koju sponzorira Milner, dodijelila je milijunske potpore nekolicini istraživača dugovječnosti, a u potragu za eliksirom mladosti uključili su se i startupovi koji razvijaju tehnologiju reprogramiranja stanica. Neki od njih su Life Biosciences, Turn Biotechnologies, AgeX Therapeutics i Shift Bioscience u Ujedinjenom Kraljevstvu, ali njihova istraživanja još nisu dovela do bilo kakvih tretmana testiranih na ljudima u kliničkim ispitivanjima.

– Ulagači prikupljaju stotine milijuna dolara za ulaganje u reprogramiranje stanica posebno usmjereno na pomlađivanje nekih dijelova ili cijeloga ljudskog tijela – izjavio je David Sinclair, istraživač sa Sveučilišta Harvard, koji je u prosincu prošle godine izvijestio o vraćanju vida miševima s pomoću tehnologije pomlađivanja stanica.

U slučaju pronalaska 'eliksira dugovječnosti' lijek protiv starenja mogao bi donijeti milijarde dolara dobiti, no vlasnici Altos Labsa zasad ne razmišljaju o tome. Novca oni imaju, ali vremena sve manje.