Velika popularnost virtualne stvarnosti tjera nadobudne tvrtke da pokušaju poboljšati sve što se može kako bi se postigao osjećaj zbilje u umjetnom svijetu.
Za sada, čini se, morat će se još poraditi na zvuku kako bi kvalitetno pratio nevjerojatne mogućnosti virtualne tehnologije. Naime, još nema načina da se zvuk potpuno uskladi s trodimenzionalnom slikom, pa su Microsoftovi stručnjaci odlučili razriješiti teškoću. Poboljšanjem običnih slušalica mogao bi se prenijeti odličan zvuk, a na 3D uređajima poput Oculus Rifta novim sustavom usavršio bi se prikaz umjetnog svijeta.
Kako bi pravilno radio, sustav za zvuk inače dobiva podatke od kamere i senzora pokreta o svakom pomicanju korisnikove glave ili tijela. Pritom se već od prije zna da oblik i položaj ušiju slušača i anatomija glave utječu na to kako zvuk dolazi do slušnih kanala (head related transfer function - HRTF), pa Microsoftovi istraživači Ivan Tashev i David Johnston pokušavaju smisliti novi način kako doskočiti izazovima tog starog problema. Hvatanje HRTF-a neke osobe vrlo je teško, a najbolji su način ušni čepići opremljeni s mnogo mikrofona kako bi se snimilo što točno stiže u slušateljeve uši kad se puštaju zvukovi za kalibraciju. No to nije moguće provesti izvan laboratorija, pa su, primjerice, stručnjaci za video igrice stvarali zvukove u prostoru prema prosječnom HRTF-u koji većini ljudi ne može stvoriti pravi doživljaj.
Tashev stoga skenira glavu slušača, a softver određuje približan HRTF koji bi mogao biti dovoljno dobar za prijenos izvanredno točnog zvuka iz okoliša. Softver za određivanje HRTF-a izrađen je prema podacima o HRTF-u 250 osoba koji su potom uspoređeni s 3D skenom njihovih glava.
– Znači, možemo odrediti kako neka osoba čuje prema tome kako izgleda. Podatke o zvuku dobivamo otkrivanjem načina na koji se kreće oko glave i dospijeva u uši – objasnio je Tashev koji sada radi na poboljšanju sustava snimanja kako bi postao brz i učinkovit pa bi ga kod kuće upotrebljavao svatko tko ima, primjerice, Microsoftov uređaj za igrice Kinect.
Ako u Microsoftu uspiju u tome, Mark Billinghurst, profesor i voditelj Human Interface Laba na novozelandskom sveučilištu Canterbury, procjenjuje da bi postignuće moglo imati velik utjecaj ako omogući jednostavno i brzo skeniranje. Da bi se poboljšala komunikacija, smatra Billinghurst, 3D zvuk mogao bi se primjenjivati na glasovima, obavijestima ili zvukovima i u igricama pametnih telefona. Tako bi se, veli Billinghurst, pojačao doživljaj pri igricama u virtualnom okružju i prenosivim uređajima iako podaci neće biti potpuni kao što bi bili oni dobiveni mjerenjem HRTF-a. Ipak, to je mnogo bolje od onoga što se nudi danas.
Nakon kupnje Oculus VR-a, tvrtke koja je proizvela Oculus Rift, Facebook nezaustavljivo kreće dalje pa će u suradnji sa softverskom tvrtkom Divemachine raditi na poboljšanju slike i zvuka Oculus Rifta. Budući da je slika ionako odlična, očekuje se da će se znatni pomaci dogoditi u zvuku, koji bi tako dostojno pratio visoka dostignuća u slici. Nove slušalice, koje će, naravno, pratiti pokrete glave, trebale bi se na tržištu pojaviti početkom iduće godine.
Sonyjev odgovor na kretanja tržišta virtualne zbilje Morpheus također će imati 3D zvuk. Iako su još sva obilježja i izgled podložni promjenama, za sada se zna da će uz 3D zvuk Sonyjev 3D uređaj imati LCD zaslon od pet inča i s vidnim poljem od 90 stupnjeva, žiroskop te akcelerometar. Oculus VR pomeo je tržište zato što je bio prvi, a za projekt Morpheus očekuje se da će imati koristi od šest milijuna vlasnika PlaySationa 4.
U priču o dobivanju 3D zvuka uključio se i BBC. Naime, budući da s pomoću slušalica milijuni slušaju omiljenu glazbu, radio ili gledaju televiziju, svi oni žrtve su lažna i neobična dojma da glazba dolazi iz njihove glave, a ne iz okoliša, što bi bilo prirodno. Stoga BBC-jeva skupina za istraživanje i razvoj, kako bi riješila tu teškoću, traži nove načine da se stvori i isporuči binauralan zvuk, odnosno da se čuje na oba uha.
Riječ je o tehnici koja oponaša prirodnu čujnost s osjećajem prostora i tako stvara trodimenzionalan doživljaj. Istraživačima se pridružilo desetero članova BBC-jeve filharmonije koji su, okruženi s mnogo mikrofona postavljenih na različitim udaljenostima i visinama od svirača, snimali nov materijal. Nekoliko su puta ponovili izvedbu kako bi simulirali različita snimanja te su zaključili da binauralni sustavi za sada nisu dovoljno kvalitetni za emitiranje. No smislili su još jednu mogućnost kako bi dobili superzvuk. BBC-jevi inženjeri potražili su pomoć vlasnika pametnih telefona i tableta da im pošalju snimke s događanja uživo kako bi se poboljšale BBC-jeve binauralne snimke.
Predobre snimke mogle bi, upozoravaju neki, prouzročiti zdravstvene i sigurnosne rizike jer glasni i iznenadni zvuci mogu preplašiti slušatelja koji se zbog toga može jako trgnuti ili čak odskočiti, što svakako nije dobro ako vozi bicikl ili čeka tramvaj ili vlak.