Tehnopolis
StoryEditor

Danas startupovi definiraju tržište, a podaci su novi prirodni resurs

04. Studeni 2014.

Nekad su tehnološki divovi definirali tržište, a danas su to startupovi s 50-60 zaposlenih. Problemi svijeta su toliko raznoliki da je potrebno mnogo manjih kompanija fokusiranih na rješavanje konkretnih problema, rekla je na prošlog tjedna održanom IBM Forumu Aleksandra Mojsilović koja nosi prestižnu titulu IBM Fellow za posebno zaslužne stručnjake.

Startupovi su najdinamičniji dio tržišta, a podaci, dodala je Mojsilović, novi prirodni resurs i osnova za novu digitalnu revoluciju. - Sve oko nas su podaci i cijeli svijet je digitalan. Mijenja se način na koji živimo i radimo – kaže Mojsilović.

Ranije je postojao dugačak proces razvoja proizvoda, a danas si ni globalni IT giganti na mogu dopustiti razvoj softvera 12 godina. - Brzina više nije karakteristika samo startupova već tržište tjera sve tvrtke da razmišljaju ‘na nogama“ – zaključila je je Mojsilović. Upravo o tome raspravljalo se i na završnom okruglom stol ovogodišnje IBM-ove konferencije koji je bio posvećen start-up tvrtkama. Predstavljene su neke uspješne hrvatske start-up tvrtke i njihova iskustva i izneseni stavovi o tome što sve treba učiniti da bi se jedna novo-pokrenuta tvrtka učinila uspješnom. Teddy the Guardian, plišani medvjedić s integriranim senzorima koji prate vitalne znakove djeteta i informacije šalju roditeljima i pedijatru na mobitel, mogao bi se, najavila je suosnivačica tog start-upa, pojaviti na tržištu za dva mjeseca nakon 14 mjeseci razvoja. Svojom inovacijom nadaju u budućnosti dijelom zamijeniti standardne medicinske uređaje.

Premium Business model

U brzorastućem IT segmentu, besplatnim videoigrama za pametne telefone, svoj dio tržišta našla je tvrtka Nanobit. Inovativni "premium business" model, besplatnih igara za koje se potom naplaćuju dodatne opcije, pokazao se vrlo profitabilnim. U počecima su, kaže Alan Sumina iz Nanobita, skupljali novac za prvi iPhone, a danas njihove igre broje 40 milijuna "downloada“. Nanobit zapošljava 45 radnika, od kojih samo 15 u ovoj godini, a prihod će im ove godine dosegnuti između 22 i 24 milijuna kuna što je rast od 70 posto u odnosu na lani. U idućoj godini očekuju da će se takav rast nstaviti. Iza sebe nemaju ulagača ni fondova pa paralelno moraju razvijati 2-3 igre. Danas im 90 posto prihoda dolazi od tri igre, a napravili su ih deset.

Mate Rimac prije četiri godine počeo je u garaži, a danas je jedini domaći proizvođač automobila sa 60 zaposlenih. Zadnji investitor koji je uložio u Rimac automobile vrijednost procijenio je vrijednost tvrtke na 70 milijuna eura". - U siječnju planiramo prvu isporuku Concept One-a privatnom kupcu u Njemačkoj, a nadamo se u 2015. isporučiti tri, četiri auta – rekao je Rimac, dodajući da rade na razvoju novih modela i tehnologija.

Na okruglom stolu uoči službenog početka IBM Foruma raspravljalo se na temu “ICT pokretač ekonomskog rasta i razvoja” , a u raspravi su sudjelovali predstavnici IBM-a te javnog i privatnog sektora u Hrvatskoj. Savjetnica premijera Zorana Milanovića za ekonomiju Spomenka Rakušić, koja je bila u delegaciji na čelu s premijerom Zoranom Milanovićem koja je nedavno posjetila pet najvećih američkih IT kompanija, kazala da je ICT sektor jedan od najinovativnijih i najvažnijih sektora za hrvatsko gospodarstvo i jedan od pet najvažnijih strateških grana. Konkretni potezi, kao rezultat ovog putovanja, očekuju se uskoro.

Globalna prepoznatljivost

Izvršna direktorica Američke gospodarske komore Hrvatska Andrea Doko Jelušić istaknula je kako je posjet SAD-u pokazao da se može osigurati globalna prepoznatljivost takvim putovanjima.- Predstavnici Bugarske i Rumunjske često odlaze u posjet Silicijskoj dolini, a ovo je prvi takav potez iz Hrvatske. Sada je cilj učiniti Hrvatsku i zanimljivom IT destinacijom za potencijalne ulagaće– rekla je Doko Jelušić. Sada je važno održati i proširiti kontakte uspostavljene u SAD-u te tražiti prilike za sklapanje poslova i privlačenje ulaganja.

Ulogu ICT-ja, složili su se sudionici, ne bi trebalo promatrati isključivo kroz rezultate koje ostvaruje, nego mnogo šire, kao platform koja ostalim gospodarskim sektorima može pomoći da ostvare bolje rezultate u svojim osnovnim djelatnostima

Ratko Mutavdžić, član Izvršnog odbora Hrvatske udruge poslodavaca - Udruge informacijsko-komunikacijskih djelatnosti (HUP-UIKD) i voditelj radne skupine za razvoj ICT sektora, istaknuo je da u Vladi znaju kako je ICT sektor izuzetno velika prilika za Hrvatsku, te je pritom istaknuo da hrvatske IT tvrtke tu pomoć moraju osjetiti u izlasku hrvatskih ICT tvrtki izvan hrvatskih granica.

- Konkurentnost ovisi u prvom redu o ljudima. Često govorimo kako smo zemlja znanja, no čini se kako druge zemlje brže prihvaćaju nova znanja i tehnologije - ističe Mutavdžić.

Prihvaćanje novih tehnologija

Poslovni direktor IBM Hrvatska Damir Zec istaknuo kako je konkurencija velika, a napredovati možemo samo zajedničkim snagama i uz pomoć i podršku hrvatske Vlade. „ICT je vrlo važan kako u kompanijama tako i građanima u svakodnevnom životu. Treba pripremiti Hrvatsku za prihvaćanje novih tehnologija, što nije lako, ali je neophodno“, ističe Zec.

Predsjednik IBM-a za Europu Harry van Dorenmalen je rekao da je upravo ICT industrija u kombinaciji s mobilnom industrijom, te s njihovom primjenom u svakodnevnom životu, zdravstvu, edukaciji, upravljanju i analizi podatak a, novi je zamašnjak, ali i potreba današnjeg čovjeka. Dorenmalen smatra da je iskorištavanje talenata jedan od ključeva uspjeha. Podsjetio je također na europsku Digitalnu agendu i strategiju cloud computing kojoj je cilj poboljšati kvalitetu usluga u javnom i privatnom sektoru. - Hrvatska je mala zemlja, ali upravo zato ima veliku priliku postati prepoznata u ICT sektoru u okviru Europske unije, i šire – istaknuo je van Dorenmalen.

Staša Skenžić, koji je kao pomoćnik ministra na okruglom stolu predstavljao Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, složio se s van  Dorenmalenom da dolaze nove generacije mladih talentiranih ljudi koje će ICT tehnologiju podići na novu razinu te da je nužno  prilagoditi edukacijski sustav i osposobiti nastavnike i profesore da koriste nove tehnologije i podučavaju učenike i studente o novim tehnologijama. U tu svrhu treba promijeniti edukacijski sustav, koji je i dalje neusklađen s potrebama tržišta. U Hrvatskoj ne postoje učitelji i nastavnici koji su spremni podučavati generaciju koja stasa u digitalnom okruženju. - Nova obrazovna strategija to uzima u obzir, no rezultati neće doći brzo – rekao je Skenžić.

Ključ je u edukaciji

I zamjenik gradonačelnika grada Osijeka Vladimir Ham smatra kako je ključ u edukaciji te da obrazovni sustav u Hrvatskoj treba mijenjati u ICT smjeru. Ham je istaknuo kako startup tvrtke u ICT industriji pokazuju, na primjeru Osijeka gdje u zadnje vrijeme buja IT industrija, kako se vrlo brzo i uz vrlo malo ulaganja može prilično brzo napredovati.

Uspješne zemlje i organizacije, zaključeno je, imaju jasno definiranu agendu, fokusirane su na rješavanje problema te maksimalno koriste talente koje imaju na raspolaganju, kao i činjenicu da velike tvrtke nisu uvijek konkurenti, već često do određene mjere rade zajedno.

19. travanj 2024 18:22