08. studeni 2019.

Digitalizacija i umjetna inteligencija su stara vijest, dolaze nove revolucionarne stvari

dr. Dominique Turcq   

Glavno predavanje na ovogodišnjem Predsjedničkom forumu IEDC-Poslovne škole Bled održao je Dominique Turcq s francuskog Instituta Boostzone. Stručnjak za neuroznanost i umjetnu inteligenciju smatra da je digitalizacija neizbježna činjenica života o kojoj danas ima smisla raspravljati koliko i o struji. Umjetna inteligencija jest sljedeći korak, ali je isto neizbježan proces koji je počeo i nije više toliko revolucionaran koliko će to biti neke druge stvari.

Prije nego se pozabavio onime što dolazi nakon umjetne inteligencije, Turcq je ustvrdio da ova tehnologija nije nikada 100 posto pouzdana, već se temelji na utemeljenoj aproksimaciji. Ona nije stvarno pametna (računalo nije niti znalo da je pobijedilo šahovskog velemajstora, ilustirao je) i neće zamijeniti ljude, nego samo pomoći proizvesti veću vrijednost.

Osjetno su dalekosežnije i dublje posljedice koje će proizaći iz razvoja neuroznanosti i biologije. Znanost posvećena proučavanju mozga pokušava, objasnio je Turcq, shvatiti kako okoliš utječe na i 'vara' mozak, kako funkcioniraju osjećaji i na koji način utječu na ponašanje, kako se uči i zaboravlja te kako se može modificirati mozak. Razne nove tehnike poput meditacije, skeniranja mozga i testova drastično su poboljšale razumijevanje funkcioniranja ljudskog mozga.

Te spoznaje imat će utjecaj na učenje (kako učimo i kako poboljšati učenje), raspon pažnje (primjerice, kada su zaposlenici preopterećeni), donošenje odluka (detekcija nesvjesnih predrasuda), liderstvo (lideri više neće imati neprikosnoven autoritet), uvjeravanje i manipuliranje (neuroznanost otvara prostor za efikasno usmjeravanje ponašanja) te fizički okoliš i mobilnost (oblikovanje radnog prostora ili rad od kuće). Slijedom toga, porast će svijest o predrasudama u razmišljanju i donošenju odluka, povećat će se opreznost prema manipulacijama i uvjeravanju, a mijenjat će se i razne navike u menadžmentu.

Što se biologije tiče, Turcq ističe da su, suprotno uvriježenom mišljenju, najvažniji napreci prošlog stoljeća došli upravo iz ovog područja jer pola današnjeg svjetskog stanovništva ne bi niti postojalo bez otkrića u biologiji. Iz kvantitativnog, biologija će u ovom stoljeću prijeći u kvantitativno. Dva su ključna pravca, uvidi u području DNK i epigenetike, objasnio je Turcq. Iskoraci u razumijevanju DNK dovest će do novih biljki i životinja,novih tretmana bolesti, oblikovanja okoliša i modificiranja ljudi, dok će epigenetika omogućiti lociranje stvarnih uzroka bolesti poput raka (danas je to samo statistika, ne stvarna znanost).

To znači drugačiju hranu, manje obolijevanja i fizička poboljšanja ljudi, ali i niz negativnih stvari kao što su nove nejednakosti među ljudima, nove odgovornosti za kompanije, etička pitanja, ekološki rizici, novi troškovi i novi globalni igrači (države i kompanije). Sve to prelit će se, naravno, na društvo u kojem će samokritičnost i povjerenje u stručnost biti konstantno u pitanju, ljudi neprekidno izloženi ocjenjivanju i analizi (to će smanjiti otvorenost, komunikativnost i iskrenost ljudi), osjetljivost porasti (očekivat će se povećana odgovornost vlada, korporacija i pojedinaca), a smisao života dobiti sasvim novu dimenziju (već sada ljudi konstantno razmišljaju o svrsi svog posla i postojanja…)

U tom smislu, lideri će se morati prilagoditi ovim dubokim promjenama. Za početak, morat će početi ove obzire uključivati u svoje strategije, ne samo u svoju komunikaciju (valja se voditi novim vrijednostima za dionike, ne rezanjem troškova i efikasnošću). Druga je implikacija organizacijskog karaktera i podrazumijeva promjene u strukturi organizacije kako bi odražavale spomenute promjene (primjerice, treba li umjetnu inteligenciju dati direktoru IT-a, odnosno dati generator nove vrijednosti nekome zaduženom za smanjenje troškova).

Nadalje, lideri će morati kreirati nov pogled na društvenu odgovornost temeljen na stvarnom sadržaju, a ne formi, što je dosada bio slučaj. Multidisciplinarnost će ponovo dobiti na vrijednosti, posebice kada su lideri u pitanju jer će oni morati povezivati stalno niz različitih stručnosti. Jednostavnije, lideri će morati naučiti slušati bez ega i prevelike samouvjerenosti. Konačno, lider sutrašnjice, ako to već nisu u današnjici, morat će biti ponizni i osjećajni. Fokus će se osjetno pomaknuti prema razvoju ljudskih odnosa i pozitivnog okoliša za rad.