19. lipanj 2021.

Hakiranje zdravlja: Došlo doba da proširimo svoja tijela

Tehnologija ljudskog proširenja ili engl. ‘human augmentation‘ slovi kao jedan od glavnih razvojnih trendova idućih godina. Glavnu ulogu u njezinu razvoju imaju biotehnološke tvrtke koje niču diljem svijeta i koje se više ne igraju samo molekulama i genima i ne stvaraju puke pametne proteze – proizvode sad i elektroničke pilule i sprejeve za nos koji obećavaju okretanje nove stranice u medicinskoj skrbi, a čovjeku izvanredne sposobnosti. Naposljetku i besmrtnost

Jednim od glavnih razvojnih trendova idućih godina mnogi smatraju human augmentation ili augmented humanity, odnosno tehnologiju ljudskog proširenja. To je područje istraživanja čiji je cilj poboljšati čovjekove sposobnosti s pomoću medicine i tehnologije. To može uključivati genetičke modifikacije, implantate ili upotrebu vanjskih alata poput naočala, bioničkih udova ili drugih nosivih uređaja.

Tijekom povijesti ljudi su upotrebljavali razne tvari i stvari kako bi povećali svoje sposobnosti. Prvim ljudima koplje je bilo dio proširenja; ono ih je poboljšalo i dalo im veće izglede za ulov i preživljavanje. Otkrićem kemije suvremeni je čovjek počeo konzumirati tvari koje su ga poboljšavale u nekim segmentima. Budući da smo u eri farmaceutskih tvrtki, Pfizerova plava tabletica ​dobar je primjer takva 'proširenja' ili poboljšanja. Povećanje čovjekovih sposobnosti odnosi se i na neke predmete, primjerice naočale, mikroskop ili dalekozor, jer svi su ga oni na neki način poboljšali i omogućili mu nešto što do tada nije imao. Takvim poboljšanjima pribrajamo i današnje suvremene nosive tehnološke spravice, gadgete.

Više stupnjeva

Nekoliko je područja na kojima se razvija tehnologija ljudskog proširenja, pri čemu je jedno od najaktivnijih razvoj protetike ili bionike. To uključuje stvaranje protetskih udova za pomoć amputiranima, robotske egzoskelete koji paraliziranima omogućuju da hodaju te razne robotske rukavice za pomoć onima s ograničenim opsegom pokreta ruku. Sve to prva je razina ljudskog poboljšanja – repliciranje. To je svako poboljšanje ili proširenje koje može napraviti prosječna zdrava osoba. Protetika je najbolji primjer za poboljšanje repliciranjem jer protetska ruka ili noga ne daju pojedincu sposobnost koju ostali pripadnici društva nemaju, nego jednostavno replicira postojeću ljudsku funkciju i omogućuje je onomu tko ju je na neki način izgubio.

Bionički čovjek

Iako je repliciranje prva i vjerojatno najmanje uzbudljiva kategorija, zbog mnogočega je najvažnija. Primjerice, pomaže ujednačiti uvjete za one koji su pretrpjeli tešku bolest ili doživjeli nesreću ili su pak rođeni s nedostacima zbog kojih im je zadovoljavanje svakodnevnih potreba izazovnije. Takvi uređaji, koji su iz dana u dan sve napredniji, iznimno su korisni onima koji ih upotrebljavaju. Jedan od najvećih proizvođača 'replikanata' Naked Prosthetic izrađuje protetiku za ruke prilagođenu onima koji su izgubili prste. Ta je tvrtka i jedan od prvih proizvođača proteza za prste koje korisnicima omogućuju da budu iznimno spretni. Tu je također eSight, koji proizvodi uređaj sličan naočalama koji slijepim osobama pomaže da vide oko sebe. S prednje strane ima kamere koje skeniraju okoliš i prikazuju ga na zaslonu koji se nalazi točno ispred korisnikovih očiju. Cochlear Implants​ jedna je od prvih tvrtki koje su razvile uređaj koji gluhima omogućuje da čuju, a pritom ne moraju nositi vanjski slušni uređaj. Uskoro bi se moglo očekivati i stvaranje organskih tkiva poput kože, organa ili čak kostiju bioispisom, tj. s pomoću posebnih 3D pisača. Iako je to istraživanje u ranoj fazi, taj primjer repliciranja mogao bi potpuno redefinirati medicinsku industriju.

Povezani čovjek

Druga je razina ljudskog poboljšanja suplementacija. Ona ide korak dalje od repliciranja jer čovjeku omogućuje da čini sve ono što mu je moguće, ali mnogo bolje. Toj kategoriji pripada i neuroprotetika, koju možemo opisati kao izravno sučelje između mozga i računala. Njezin je cilj omogućiti ljudskomu mozgu izravnu interakciju s uređajima i računalima kontrolirajući ih samo umom. Naprimjer, tvrtka Synchron radi na implantabilnom uređaju nazvanom Stentrode koji paraliziranim pacijentima omogućuje da samo mišlju upravljaju uređajima koji im pomažu u kretanju. Tu su i nezaobilazni Elon Musk i njegov Neuralink koji stvara sučelje mozak-računalo koje će pojedincima omogućiti interakciju s računalom na neuronskoj razini. Iako je projekt tek u povojima, testovi na svinjama već su provedeni, i to vrlo uspješno. Poznavajući Muska, uskoro bismo mogli očekivati i ljudskog dobrovoljca koji će se prepustiti u njegove ruke.

Tu je i Kernal, startup koji se bavi doslovnim hakiranjem ljudskog mozga izradom neuroprotetike kojom bi se poboljšala memorija, a neke tvrtke, primjerice Halo Neuroscience, rade na slanju slabih električnih impulsa u mozak kako bi se poboljšala učinkovitost tjelesnog treninga. Cilj Flow Neurosciencea je pak stimulirati mozak impulsima i tako liječiti depresiju ili čak Parkinsonovu bolest.

Izmijenjeni čovjek

Posljednja razina ljudskog poboljšanja ili proširenja omogućuje ljudima da nadiđu svoje uobičajene sposobnosti. Iako je ta razina često najuzbudljivija, trenutačno je najdalja budućnost i ne nudi toliko primjera kao prve dvije. Zasad je vojna industrija najzaslužnija za razvoj takvih aplikacija ili uređaja. Iako mnogi od njih podsjećaju na znanstvenofantastične filmove, možda i ne prođe mnogo vremena prije nego što neki od njih postanu mainstream. U toj je kategoriji istraživanje nanotehnologa Roberta Freitasa, mlađeg, o proizvodnji umjetnih krvnih stanica, ali i tehnologija nanobota. Nanoboti su već dobro poznati iz mnogih ZF filmova. Riječ je o malenim robotima koji bi u nekoj budućnosti mogli u ljudskom tijelu obavljati različite zadatke koje naš imunosni sustav ne može, poput ciljanja i napada protiv pojedinih bolesti i karcinoma s kojima se bori taj sustav. Tu je još jedan zanimljiv koncept, sintetički čipovi, iza kojega stoji neuroznanstvenik Theodor Berger. Čipovi bi se instalirali u mozak, što bi ljudima omogućilo da imaju savršena sjećanja i da nikad ne zaborave informacije. Zlobnici bi rekli da je u ženski mozak već instalirano takvo što jer se žene uvijek svega sjete, pogotovo ako tijekom svađe treba izvući prljavo rublje iz naftalina.

Božji posao

U posljednju ZF kategoriju ljudskog proširenja treba ubrojiti nootropics, koji se često opisuju kao pametni lijekovi čiji je cilj poboljšati proces razmišljanja i tehnike uređivanja gena koje nude obećanje uklanjanja smrtonosnih genskih bolesti iz genskoga koda, ali i 'uređivanje' još nerođenoga djeteta, što bi svim roditeljima omogućilo da postanu dizajneri novoga ljudskog bića. Naravno, u vezi s tim postoje etičke dvojbe, ali to, kao što vidimo, nije spriječilo razna istraživanja i sve brže približavanje nečemu što bismo mogli nazvati Božjim poslom.

Augmented humanity obećava transformirati radnu snagu koliko i automatizacija, olakšati rad i učiniti ga manje stresnim i sretnijim. Kako se sve razvija, u budućnosti bi radna mjesta mogli dijeliti tehnički poboljšani i nepoboljšani pojedinci. Međutim, među problemima koje bi augmented humanity mogao izazvati jest njegov potencijal da poveća jaz između bogatih, koji će se plaćati razna poboljšanja kako bi se približili idealu superčovjeka, i siromašnih, koji za to jednostavno neće imati potreban novac.

Proširena radna snaga

S jedne strane, čovjekova poboljšanja i proširenja ublažit će razlike jer će ukloniti nedostatke s kojima se osobe s invalidnošću suočavaju na radnome mjestu i omogućiti uistinu jednake uvjete, ali, s druge strane, uključenje takvih u radnu snagu ugrozit će svetost zaštićenih podataka te znanja i iskustva. Također, tvrtke bi pri zapošljavanju mogle drukčije ocjenjivati poboljšane i one koji to još nisu, a moguća je i diskriminacija, tako uobičajena u ljudskoj prirodi, da različitosti odmah stavlja u nekakav koš. No poboljšani će svakako biti brži, bolji, opremljeni senzorima za memoriju, povezani sa svim digitalnim u svome okružju, pa je moguća i obrnuta diskriminacija, ona prema običnim ili manje sposobnim ljudima. Takva, napredna radna snaga stvorit će nove izazove i u odjelima ljudskih potencijala, što će zahtijevati novu politiku zapošljavanja, otpuštanja i intelektualnog vlasništva. Recimo, danas kada dobijete otkaz, vratite računalo, a radnici budućnosti možda će morati deinstalirati svoje podatke o radu iz nekog moždanog uređaja.

Napredak tih tehnologija zasigurno će unaprijediti ljudski rod, ali svakako će biti potrebni novi zakoni i mjere za rješavanje sigurnosti i privatnosti kako bi se izbjegle moguće katastrofe.