S obzirom na to da se očekuje kako će oko 2050. godine na Zemlji živjeti 9,3 milijarde ljudi, prehrana stanovništva bit će jedno od gorućih pitanja u nadolazećem vremenu. Opskrba hranom neće biti jednostavna, jer se s problemom gladi i neravnomjernom raspodjelom hrane čovječanstvo suočavalo prije, danas, a tako će biti i ubuduće.
Vjerojatno će stoga biti potrebne zamjene za moguće nestašice određene hrane te će se još više gledati da bude zdrava i uzgojena tako da ne šteti okolišu i životinjama. Predviđa se stoga da će u budućnosti biti tražen posao kemičara za hranu, vjerojatno već ove godine hrana će se početi printati, a odavno je popularan organski uzgoj, isto kao i zamjena mesa, jaja ili mlijeka nekim drugim namirnicama. Mnoge se nove tvrtke počinju zanimati za prehranu, jer se procjenjuje da je ulaganje u nju sada vrlo isplativo. Novi osviješteni igrači na tržištu žele da se način dobivanja hrane potpuno promijeni tako što će se, primjerice, iskorištavati manje zemlja, voda ili energija za njezin nastanak.
U New Yorku tako brzinom svjetlosti niču startupovi koji žele proizvoditi zdravu hranu. Njujorški poduzetnički inkubatori, anđeli i akceleratori pomažu novim gurmanskim poduzetnicima, tako da se čak i odvjetnici velikih kompanija bacaju u prehrambene vode. Otvaraju se tvrtke za catering, spravljanje umaka i dječjih prirodnih grickalica ili za dostavu svježih namirnica s receptom određenog jela koje je potrebno samo skuhati prema uputama. Ni u Silikonskoj dolini ne zaostaju za njima. U godinu dana uloženo je dosta venture kapitala u nekoliko novih tvrtki koje su krenule u avanturu s hranom, ali Hampton Creek Foods, osnovan prije dvije godine, doživio je najveći zamah. Tvrtka se bavi novim načinima prehrane, zvanom hranom 2.0, tako da umjesto jaja nudi zamjenu bez životinjskih sastojaka. Njihova majoneza Just Mayo u kojoj je biljni nadomjestak za jaja, nalazi se na policama pet velikih američkih prehrambenih lanaca te bi uskoro trebala biti prodana i velikom internetskom trgovačkom lancu u Hong Kongu.
Josh Tetrick, izvršni direktor Hampton Creek Foodsa, kaže da klasične farme jaja troše ogromne količine vode i sagorijevaju 39 kalorija energije za jednu kaloriju proizvedene hrane te da može proizvesti biljnu inačicu za upola manju cijenu od cijene jaja. Ističe da se za biljnu zamjenu troši malo vode i dvije kalorije energije po kaloriji proizvoda te da nema zasićenih masnoća, kolesterola, alergena, okrutnosti prema životinjama i opasnosti od ptičje gripe. Hampton Creek ne želi stvoriti novo jaje, već ga nadomjestiti biljnim bjelančevinama koje mogu zamijeniti određene funkcije jaja u pripremi jela. Do sada su tako ispitali 3000 biljaka i otkrili 11 poželjnih bjelančevina, od kojih je već sedam dopušteno upotrebljavati u prehrambenoj industriji u Americi. Jedna bjelančevina tako povezuje tijesto za kolačiće koje proizvodi tvrtka, druga je dobivena iz kanadskoga žutoga graška te se upotrebljava za emulgiranje vode i ulja u Just Mayo, a treća se dodaje u prototip žute viskozne tekućine slične izmiješanim jajima i njihovim nutritivnim značajkama.
Prototip se ponaša isto kao jaje kada se izlije u zagrijanu tavu, ali na okusu treba još raditi kako bi se proizvod mogao konzumirati baš kao i pravo jaje s kečapom i senfom te ostaviti u hladnjaku ili na otvorenom. No na tržištu su već zamjene za jaja, poput soje, mlijeka i škroba, koje su konkurentne cijenom proizvodu Hampton Creeka. Problem je i što tvrtka želi ući u ‘mainstream’ tržište, pri čemu postoji rizik da se proizvod previše poistovjeti s veganskom prehranom, što bi moglo odbiti dio potrošača. A ako bi se zamjena dobivala od neke neobične biljke, trebalo bi poljoprivrednike uvjeriti da je mogu uzgajati u velikim količinama bez povećanja troškova. Naime, što je veća specijaliziranost sirovine, povećavaju se rizici u opskrbi, ljudi se stoga ne odlučuju lako na ulaganja, a važno je i utvrditi je li zamjena doista toliko dobra u odnosu na dosadašnje nadomjestke za jaja. Ipak, tvrtkine zamisli za sada prolaze, pa Tetrick očekuje da će se broj prodavaonica sa sadašnjih 3500 koje nude majonezu bez jaja, do kraja ljeta povećati na 15 tisuća. Nada se da će uključiti i ugostiteljske tvrtke i lance brze hrane, a kada se ustale na tržištu, Tetrick nagovještava da bi svojim biljnim bjelačevinama mogao zamijeniti i govedinu ili piletinu.
Futurist Thomas Frey predviđa da će, pak, za kemičarima za hranu prehrambeno tržište poludjeti. Oni poboljšavaju okus i teksturu hrane, a posebno će biti korisni u njezinom spravljanju uz pomoće 3D pisača, jer znaju koji se sastojci u kojem omjeru moraju izmiješati u printeru. Printer potom izbacuje gotovo jelo, baš kao što je proreknuto u ‘Zvjezdanim stazama’. Proboj prema budućnosti napravio je pisač hrane Foodini, tvrtke Natural Machines iz Barcelone, koji umjesto šećernih slatkiša koje nudi 3D Systems Chef Jet, može spraviti i kompliciranija jela. Chef Jet namijenjen je profesionalnim slastičarima za izradu ukrasa od šećera, a Foodini osim na slatko ‘puca’ i na pizzu, meso i zahtjevnija jela. Slastičari svoje čudo mogu očekivati u drugom dijelu ove godine i to u monokromnoj inačici za 5000 dolara te većoj, u boji, za 10 tisuća. Foodini je napravio prototip, a očekuje se da bi također ove godine mogao doći na tržište, s cijenom od oko 3000 dolara. Tvrtka ističe da je riječ o pravoj hrani, napravljenoj od svježih sastojaka, pripremljenih prije printanja. Ipak, u Natural Machinesu ističu da stroj neće potpuno zamijeniti čovjeka. Na pizzu iz printera ipak će biti brže dodati sir, šunku i gljive vlastoručno, jer se naprava preporučuje više za upotrebu pri zamornim ponavljajućim spravljanjima ili kada je riječ o većim količinama hrane.