11. ožujak 2016.

Održivo poslovanje vrijedno kopiranja

Dok čuvaju okoliš, poštuju radna i ljudska prava, stvaraju inovativne proizvode ili samo doniraju i volontiraju, tvrtke osnažuju svoje nefinancijske resurse, koji su itekako isplativi

Najprodavanije svjetsko bezalkoholno piće Coca-Cola uskoro će se okusom razlikovati od današnjega. Ne, nije razotkrivena, a nije se promijenila ni tajna formula sastojaka tog pića koje je davne 1931. proslavio lik trbušastog i rumenog djeda božićnjaka, nego se inovira proizvodni proces u toj svjetskoj korporaciji, koji se odnosi i na Coca-Colu HBC Hrvatska. Radi održivog će poslovanja Coca-Cola Hellenic group do 2020. u punionicama smanjiti potrošnju vode za 30 posto i emisiju ugljik dioksida za 50 posto. Kad smo već kod djeda božićnjaka, valja spomenuti, primjerice, da nakon blagdana božićna drvca više ne treba bacati u smeće jer ih Ikea skuplja i prerađuje u furnir i šperploču. Tako čuva okoliš i usput od reciklaže izrađuje nov namještaj te zarađuje… i nije osamljen primjer u tome.

Kad neka tvrtka poput toga švedskog diva od starog iskorištenog proizvoda napravi novi, znači da je ekološki osviještena, štedi prirodne izvore, usrećuje zemlju, održivo posluje i društveno je odgovorna. ‘Staro u novo’ samo je jedan od primjera održivog poslovanja koje obuhvaća mnogo mjera kojima tvrtke pridonose zajednici: od iskorištavanja obnovljivih izvora energije ili štednje postojećih u poslovnom procesu do proizvodnje inovativnih energetskih štedljivih proizvoda, volontiranja, poštovanja radnih i ljudskih prava, zapošljavanja žena na upravljačkim funkcijama, pošumljavanja opožarenih područja, sadnje maslinika u starim kamenolomima i proizvodnje maslinova ulja iako to nema veze s osnovnom djelatnošću, stipendiranja budućih inženjera, biologa i medicinara koji će pronaći lijek za teške bolesti, brige za ranjive skupine društva, sponzoriranje školstva, doniranje, inoviranje procesa proizvodnje… Mnogo je odrednica održivog poslovanja u koje je, Ikea, koja u proizvodnom procesu već iskorištava 53 posto energije iz obnovljivih izvora i njezine prodajne centre obasjava LED rasvjeta, u posljednjih šest godina uložila milijardu i pol eura. U idućih nekoliko godina namjerava uložiti još milijardu eura tako da bi od 2020. upotrebljavala isključivo obnovljivu energiju. U toj tvrtki smatraju da se zbog dramatičnih klimatskih promjena izazvanih velikom emisijom stakleničkih plinova mora žurno djelovati i primjerom to pokazuju. Recikliranjem božićnih drvaca, starog namještaja i elektrootpada Ikea se izravno obraća građanima podižući javnu svijest o nužnosti recikliranja otpada. Osim te tvrtke još ih je mnogo na top-listi društveno najodgovornijih, no takvih ima i u Hrvatskoj. Jedna od domaćih društveno odgovornih tvrtki jest Vetropack Straža iz Huma na Sutli koja ne samo što prikuplja nego i uvozi otpadno staklo i pretvara ga u nove komercijalne oblike. A mali hrvatski startup ASR Group iz Koprivnice, primjerice, izumio je softverski program ASR Smartmetering koji omogućuje integriranu kontrolu potrošnje svih energenata u proizvodnom procesu. Zahvaljujući njemu proizvođač dobiva potpunu sliku o potrošnji i radi uštede može seliti proizvodnju s jedne proizvodne linije na drugu, produljiti ili skratiti vrijeme procesa, ukinuti neisplativu liniju i reorganizirati proizvodni pogon. S pomoću tog softvera proizvođač može upravljati potrošnjom energenata po proizvodu, vremenu, fazi i području proizvodnje; zasad ga upotrebljavaju prehrambena, pivarska i mesna industrija. Mladi hrvatski inovator Mate Rimac, vlasnik tvrtke Rimac automobili, proizvođač je električnih automobila koji ne onečišćavaju okoliš, ali i poticaj budućim inovatorima i mladim poduzetnicima. Među hrvatskim tvrtkama koje odgovorno posluju jesu i Cemex, JGL, Holcim Hrvatska, Ina, Konzum, Janaf, Ericsson Nikola Tesla, Vipnet, HT, AD Plastik…. A kako održivo posluju tvrtke koje imaju više od petsto zaposlenih, morat će objasniti u godišnjem nefinancijskom izvješću koje su dužne predavati od početka 2017.

– Danas okolišna, društvena i upravljačka pitanja sve više utječu na poslovanje i stvaranje dobiti i postaju sve važnija u pružanju vjerodostojnih informacija o sposobnosti tvrtki za privlačenje kapitala uz razumne troškove, za jačanje ugleda i zadržavanje dozvole za rad. Interes ulagača za financiranje projekata sve se više okreće izvješćima koja pružaju više informacija od tvrtkina financijskog zdravlja. To ipak ne znači da su zainteresirani za uvid samo u njezine filantropske aktivnosti, kako se često ograničeno promatra društveno odgovorno djelovanje, nego se žele uvjeriti da tvrtka kvalitetno upravlja svojim ključnim utjecajima na društvo, okoliš i gospodarstvo – kaže Gorana Pavičić Nišević, viša savjetnica za poslovno savjetovanje Hauska&Partnera, društva koje je lani savjetovalo pet velikih tvrtki u Hrvatskoj i sudjelovalo u izradi njihovih izvješća o održivosti.

Pavičić Nišević najavljuje da će ih ove godine biti malo više. Radi financiranja velikih projekata, primjerice, Svjetska banka i Europska banka za obnovu i razvoj sve češće traže izvješća o nefinancijskim utjecajima te očekuju da tvrtka odgovorno upravlja utjecajima i odnosima sa svim svojim dionicima i cijelim lancem vrijednosti.