Prije koje desetljeće sve je bilo jednostavno: povijest se dijelila na kameno i metalno doba, prema materijalima kojima su se ljudi služili za izradu alata.
A onda su izumljeni metamaterijali: mikrogelirani čelik, titanove i kobaltne legure, polimerni kompoziti, grafen, aerogelovi… Svaki ih dan odijevamo, njima gradimo, čistimo, liječimo se, putujemo Zemljom, svemirom i digitalno. Novi broj Tehnopolisa, Liderova mjesečnog izdanja o inovacijama, tehnologiji i znanosti objašnjava zato koje nam blagodati donosi stotinjak tisuća materijala koji se trenutačno primjenjuju na svim područjima života.Ipak, umjetne tvorevine razvijene u visokotehnološkim laboratorijima teško mogu nadmašiti prirodna remek-djela. Dok stvaraju sintetičke materijale znanstvenici stoga često oponašaju prirodu. Ne bi bilo loše kad bi, primjerice, stvorili umjetni kokos jer su svjetske zalihe tog egzotičnog voća dramatično pale nakon tragedije u japanskoj nuklearki u Fukushimi. Ugljen od kokosove ljuske pokazao se, naime, najboljim materijalom na ekstremno niskim temperaturama kriocrpki. Pojednostavljeno, kokosovi orasi dokazali su se u borbi protiv radijacije, pa su se sada našli i u ‘auspuhu’ nuklearnoga fuzijskog reaktora odnosno razvoja ITER-a, najvećega svjetskog znanstveno-tehnološkog projekta u povijesti ljudskog roda. Novi Tehnopolis raspisao se i tome, a i o neslano-slanim elektranama jer nanotehnologija i osmoza stvaraju nove izvore energije.
Pitanje je i zašto netko voli bočno, netko sprijeda, a netko straga ulaziti na parkirno mjesto. No kakav god način parkiranja preferirali, ta vam vještina za koje desetljeće ionako neće biti osobito važna, barem ako je suditi prema savršenoj garaži u Ingolstadtu, ‘rodnom gradu’ Volkswagena. Ondje se autonomni automobili već parkiraju sami, bez vozača. Hologrami pak već iskaču iz upravljačkih ploča testnih Hondinih automobila, a zacijelo i nema suvremenog vozača i suvozača kojima neka od aplikacija koje predstavljamo ne bi mogla uvelike olakšati život. Nakon rasta popularnosti modernih sustava navigacije, a i električnih bicikala, motocikala i automobila, bilo je samo pitanje trenutka kad će suvremeni nautičari poželjeti ploviti na baterije. Za njih, kao i za sve sanjalice, odabrali smo neke od trenutačno najuzbudljivijih superluksuznih električnih jahti. Novi Tehnopolis koji je na tržištu uz Lider od 26. travnja (25. travnja u Zagrebu) mirno more i sretan put želi i pivoljupcima, a i svima koji svoje omiljene napitke (vino, likere, rakije, sokove…) žele začepiti na najbolji način. Njih bi mogle nadahnuti priče o pivu iz nastavnog praktikuma i o čepovima koji čuvaju dragocjenosti u bocama. Među ostalim, Tehnopolis piše i kako matematika utječe na glazbu, a pjevačica Jelena Rozga otkriva zašto njezin Ringo ne voli senzore.
Pun optimizma svijet čeka i novu generaciju interneta. U konceptu novoga interneta koji se razvija u Kini rješenje je, čini se, jednog od glavnih problema u današnjemu računalnom svijetu: kineska SAVA (Source Address Validation Architecture) trebala bi zaustaviti širenje zlonamjernog softvera. Da bi bilo mudro naučiti kineski, jedan je od zaključaka koji se nameću i iz pragmatične priče o stvaranju mobitela u kućnoj radinosti. Čitanje Tehnopolisa moglo bi vas nadahnuti da stvorite uređaj kojim ćete se hvaliti.Pohvalno ili ne, ali dojam je da veličina od 16 centimetara ima sve više zagovornika. Proizvođači Sony, Samsung i Huawei zato istodobno guraju svaki svoje nove predimenzionirane modele pametnih telefona - takozvane phablete. Premali su da bi bili tableti, preveliki za mobitele, pa ipak, unatoč dilemi želimo li doista razgovarati mobitelima s ekranima dijagonala od 16 i više centimetara, phableti bi mogli postati zvijezde mjeseca koji slijede.