Softverska krađa ima gore posljedice po gospodarstvo od bilo koje druge vrste povrede autorskog prava jer softver je alat za proizvodnju, smatraju u Business Software Alliance (BSA).
Prema posljednjoj globalnoj studiji o stopama softverskog piratstva koju je proveo BSA, smanjenje stope piratstva za 10 postotnih poena globalno bi generiralo 142 milijarde američkih dolara novih gospodarskih aktivnosti do 2013., otvorilo gotovo 500.000 novih tehnoloških radnih mjesta te generiralo 32 milijarde dolara poreznih prihoda vladama diljem svijeta.Ovo su neki od glavnih zaključaka panel diskusije ‘Internetsko piratsvo - nova legislativa‘, održane u sklopu konferencije o intelektualnom vlasništvu.U panelu kojim je moderirao Andrej Matijević, glasnogovornik BSA u Hrvatskoj, sudjelovali su Hrvoje Krstulović, predsjednik Uprave Blitz filma, Slaven Šuker, product menadžer u tvrtki Pfizer Croatia te Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska.Glavne teme panela bile su vrste piratstva, specifični problemi unutar industrija te trendovi u piratstvu. U pogledu softverskog piratstva, kao glavni čimbenici smanjenja piratstva utvrđeni su zakonodavni, pravni i edukacijski napori nacionalnih vlada i državnih tijela nadležnih za provođenje zaštite prava intelektualnog vlasništva; kontinuirane legalizacijske i edukacijske kampanje i aktivnosti udruženja BSA i proizvođača softvera; te brz tehnološki napredak.Prema posljednjoj globalnoj BSA studiji o stopama softverskog piratstva, stopa piratstva u Hrvatskoj je u 2010. godini iznosila 54 posto, a gubici od softverskog piratstva 389 milijuna kuna. Gospodarstva u razvoju pokretačka su snaga piratstva - prije samo sedam godina, komercijalna vrijednost piratiziranog softvera na rastućim tržištima iznosila je manje od trećine ukupnog svjetskog iznosa. U 2010. iznosila je više od polovice – oko 32 milijarde američkih dolara.–Piratstvo šteti lokalnim ekonomijama - sprečava tehnološke kompanije da stvaraju inovacije i otvaraju nova radna mjesta, te na taj način smanjuje državne prihode - rekao je Andrej Matijević, glasnogovornik BSA u Hrvatskoj i dodao da je korištenje nelicenciranog softvera rizično jer je nelegalno i može rezultirati prekršajnim i kaznenim mjerama. - I potrošače i tvrtke izlažu se sigurnosnim prijetnjama, što uključuje maliciozan softver i viruse te vodi smanjenju učinkovitosti u tvrtkama- rekao je Matijević.