Tehnopolis
StoryEditor

Što zapravo rade community menadžeri?

08. Svibanj 2012.
Piše:
lider.media

S razvojem društvenih mreža pojavila su se nova zanimanja, a jedno od njih je i ‘community manager‘ ili specijalist za komunikaciju na društvenim mrežama. Portal MojPosao i Netokracija proveli su regionalno istraživanje o tome čime se oni uistinu bave.

Na postavljena pitanja odgovorilo je 200 community menadžera iz Hrvatske, Srbije te BiH. To je zanimanje podjednako muški i ženski posao - komunikacijom na društvenim mrežama bavi se 52 posto muškaraca i 48 posto žena. No kada je riječ o stručnoj spremi razlike su izraženije. Gotovo tri četvrtine ispitanih ima višu i visoku stručnu spremu (73 posto), nakon čega slijede community menadžeri sa srednjom stručnom spremom (23 posto).

Budući da je riječ o novom zanimanju, većina ih (32 posto) taj posao obavlja između jedne i dvije godine, 16 posto ispitanih su početnici, odnosno komunikacijom na društvenim mrežama se bave manje od pola godine. Većina, njih 35 posto radi za tvrtku koja je vlasnik profila te su taj posao dobili kao dodatno zaduženje. Skoro trećina ispitanih (28 posto) rade kao vanjski suradnici te su započeli raditi taj posao kako bi ostvarili dodatnu zaradu. U agencijama specijaliziranim za društvene medije zaposleno je 22 posto ispitanih community menadžera, dok 16 posto njih rade za sebe tj. vlasnici su profila.

O području komunikacije na društvenim mrežama, skoro svi (92 posto) educiraju se na portalima i blogovima. Malo više od polovice ispitanih (52 posto) informira se o aktualnostima i od drugih specijalista, a trećina je pohađala neki oblik tečaja. Mentora je imalo 14 posto ispitanih, dok je 5 anketiranih samouko.

Bez obzira za koga rade, gotovo svi administriraju profile na vodećoj društvenoj mreži- Facebooku (99 posto). Slijede Twitter (78 posto) te YouTube (48 posto), dok se za promociju najmanje koriste Google Plus (39 posto) i LinkedIn (31 posto). Nema većih regionalnih razlika u korištenju društvenim mreža, osim što su kolege iz regije aktivniji na YouTubeu (64 posto) i LinkedIn-u (39 posto).Većina hrvatskih community menadžera vodi brigu o jednom profilu (24 posto), dok najveći dio kolega iz regije upravlja komunikacijom na dva profila (26 posto). Ispitanika koji u Hrvatskoj vode brigu o čak sedam profila istodobno je 9 posto. U regiji je taj postotak znatno veći i iznosi 14 posto.

U komunikaciji na društvenim mrežama trećina ispitanih (33%) prosječno provede 3 sata dnevno. No iako na prvi pogled ne oduzima puno vremena, vođenje zajednice na društvenim mrežama nije posao ‘od 9 do 17‘. Četiri petine community menadžera (79 posto) profile na društvenim mrežama administrira i izvan radnog vremena te vikendom. Petina ispitanih (20 posto) vikendom radi samo ponekad, a svega 1 posto ispitanih ‘posao ne nosi kući‘. Samoinicijativno obavljanje posla izvan radnog vremena prakticira skoro polovica ispitanih (49 posto). Za trećinu ispitanih (34 posto) prekovremeni rad se podrazumijeva. Pa ipak, tek ih je manji dio prekovremeni rad na neki način formaliziralo - usmeno 7 i ugovorom 6 posto.

Malo više od polovice ispitanih plan i provedbu aktivnosti na društvenim mrežama dogovara s vlasnikom stranice, nadređenima ili drugim odjelima. Povjerenje poslodavca ima 44 posto ispitanih što znači da imaju potpunu slobodu u definiranju strategije vođenja stranica. Situacija je slična i u ostalim zemljama.Osim brige oko komunikacije na društvenim mrežama, većina ispitanih (84 posto) ima dodatna zaduženja. Dodatni poslovi najčešće se odnose na zadatke iz području odnosa s javnošću, oglašavanja, copywritinga ili web dizajna. Slična situacija je i kod kolega iz regije, njih 86 posto osim vođenja profila radi i druge poslove.

Zanimanje community menadžera ponajbolje opisuje kombinacija marketinga, korisničke podrške i odnosa s javnošću, stoga očekivanja od Specijalista za komunikaciju na društvenim mrežama nisu mala. Unatoč izazovima, većina je spremna raditi posao taj posao ‘zauvijek‘. Trenutačna prosječna plaća hrvatskog community menadžera iznosi oko 6 tisuća kuna, dok su kolege u regiji u prosjeku plaćeni 5 tisuća kuna. Svega četvrtina (25 posto) smatra da su plaćeni dovoljno, dok kod preostalih 27 posto plaća i zadovoljstvo poslom koji obavljaju ovise o klijentu za kojeg rade.

19. travanj 2024 21:49