Tko se još sjeća Neila Armstronga, prvog čovjeka na Mjesecu, Apola 11, ‘space shuttleova’ čije je uzlijetanje u svemir i povratak na Zemlju svijet čekao u deliriju? Nije više ekskluzivna ni vijest da na Marsu ima vode i da se u posjet tom planetu spremaju turisti avanturisti, danas je cilj – osvojiti cijeli svemir.
Bez svemirskih šatlova, dalekometnih raketa i drugog ubojitog oružja. Svemirski ratnici danas su znanstvenici, kao i oni koji komercijaliziraju njihove ideje. Glavno su oružje znanje i nove tehnologije koje brzinom svjetlosti snimaju neslućena prostranstva otkrivajući podatke kojima se koriste meteorolozi, oceanografi, spasilačke službe, geofizičari..., ali i industrija svemirske tehnologije.
Istraživanje i komercijaliziranje svemira nova je igračka bogatih svjetskih država, među kojima je kao članica Europske unije i siromašna Hrvatska, ali hrvatski su znanstvenici spremni konkurirati europskim kolegama i na tom području. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta imenovalo je dr. sc. Tihomira Surića, stručnjaka za astročestičnu fiziku, višega znanstvenog suradnika Zavoda za eksperimentalnu fiziku Instituta ‘Ruđer Bošković’, članom europskoga programskog odbora za program ‘Svemirski obzor 2020.’. Provedbom programaa ‘Obzor 2020.’, čiji su glavni ciljevi istraživanje i inovacije, očekuje se poticanje europskoga gospodarskog rasta i otvaranje novih radnih mjesta. Programski je proračun 78,6 millijardi eura.
- Europska istraživanja svemira provode se promatranjem svemira sa Zemlje i obrnuto. Cilj je zaštita europskih dobara u svemiru. Svemirski program ‘Horizon Space’ ne znači imati rakete i satelite u svemiru, nije riječ o velikim događajima, nego istraživanju, primjerice, Sunčevih oluja i sličnih pojava. Ti se rezultati primjenjuju u meteorologiji i drugim djelatnostima, ali i za razvoj svemirske tehnologije. Europska unija financira taj program jer želi postati neovisna i prva u svijetu u tom sektoru pa svaka njezina članica imenuje predstavnika u Odbor. Ja predstavljam hrvatsku znanstvenu zajednicu i naš je zadatak vidjeti što možemo učiniti na razini Hrvatske te kako povući novac iz fondova EU – kaže dr. sc. Surić.
Stvara se platforma za zajedničko djelovanje čiji će temelj biti zagrebački Fakultet strojarstva i brodogradnje, Fakultet elektrotehnike i računarstva te Institut ‘Ruđer Bošković’. Na FSB-u, pod vodstvom prof. dr. sc. Zdravka Terze, predsjednika Organizacijskog odbora ‘Svemir’, okupljaju se hrvatski znanstvenici i poduzetnici koji u tom programu vide potencijal za inovativne i konkurentne proizvode. Osim s ljudima, kojih ne manjka u hrvatskoj znanosti, neće biti teškoća ni s financiranjem projekata jer Europska unija u njega ulaže mnogo novca. Samo za natječaj ‘Industrijsko vodstvo’ za program ‘Svemir’ u proračunu za 2014. namijenjeno je 128 milijuna eura, a 103 milijuna za 2015.
Taj program nije samo samo znanstveni izazov nego i industrijski potencijal, odnosno stvaranje novih proizvoda i usluga te konkurentnost na svjetskoj razini. Strateški je sektor EU koji raste; cilj je sačuvati status i povećati utjecaj na tržištu svemirske tehnologije jer Europa odavno izvozi vrlo kvalitetne satelite, a podaci dobiveni s njih služe kao najvažnija znanstvena otkrića u geoznanosti i astronomiji.
Istraživanje i inovacije u programu ‘Svemir’ potaknut će konkurentnost industrije svemirske tehnologije i iskorištavanje infrastrukture te svemirsku neovisnost Europske unije, čiji je konkurent SAD koji izdvaja čak 15 posto više novca za istraživanje i razvoj svemira od Unije; njezini su ozbiljni konkurenti na tom području i Kina i Latinska Amerika. Zbog toga europski svemirski program ima vrlo važnu ulogu u strategiji ‘Europa 2020.’.
– Hrvatska može biti konkurentna u programu ‘Svemir’ jer imamo kritičnu masu istraživačke prirode, ali i industrijskog potencijala. Nadamo se da će se to intenzivirati i ideja je da se nabavi novac iz strukturnih fondova EU. Istim je putem išla Slovenija, koja je osnovala Centar izvrsnosti za područje svemira u Ljubljani – kaže prof. dr. sc. Terze sa Zavoda za zrakoplovstvo FSB-a, voditelj Katedre za dinamiku letjelica na FSB-u.
Prema riječima prof. dr. sc. Terze, svemir nije samo ono što vidimo sa Zemlje, treba nam i zbog komunikacija, nadzora nad granicama te svakim područjm života.
– Važno je razumjeti Svemir da bi se povećala kvaliteta svih područja života, iz čega proizlazi razvoj znanosti i industrije – kaže prof. dr. sc. Terze koji drži da se Hrvatska znanstvenim radom mora uključiti u to područje. Iskoristit će se sadašnji resursi: FSB ima studij zakoplovstva i već se godinama bavi svemirom, a FER se bavi komunikacijama. Nismo sanjari, moramo proučavati svemir radi razvoja društva. U Hrvatskoj možemo napredovati u tome smjeru i napraviti mnogo. Primjerice, razvio sam matematičke modele za koje su zainteresirani u američkoj NASA-i, u kojoj sam predavao o tome – kaže prof. dr. sc. Terze.
Na FSB-u se održava znanstvena i nastavna djelatnost povezana s dinamikom svemirskih letjelica i konstrukcija. U sklopu Katedre za dinamiku letjelica od 2011. do 2013. Vodio se znanstveni projekt sinteze nove generacije algoritama za numeričku simulaciju dinamike više tijela, koji se izravno primjenjuju i u dinamičkoj sintezi svemirskih konstrukcija, odnosno upravljanju svemirskim objektima i njihovu vođenju. Financirala ga je Hrvatska zaklada za znanost, a osim hrvatskih znanstvenika na njemu su surađivali znanstvenici s uglednih europskih sveučilišta, primjerice Politecnico di Milano, te američko-kineskoga partnerskog sveučilišta University of Michigan – Shanghai Jiao Tong University.
Prof. dr. sc. Zdravko Terze, glavni istraživač tog projekta, rezultate je predstavio i na predavanju u NASA-inu stožernom laboratoriju NASA Jet Propulsion Laboratory u sklopu ugledna američkog sveučilišta California Institute of Technology (CALTECH) u Pasadeni u srpnju 2013. Prof. dr. sc. Terze također je urednik i suautor knjige ‘Multibody Dynamics: Computational Methods and Applications’ koja upravo izlazi iz tiska u izdanju njemačke izdavačke kuće Springer-Verlag i bavi se tematikom računalnog modeliranja dinamike svemirskih konstrukcija, satelitskim kinematičkim lancima te sustavima svemirske robotike. Drugi su autori knjige znanstvenici iz NASA Jet Propulsion Laboratoryja, Virginia Techa, Universityja Stuttgart i njemačkoga Fraunhofer Institutea.
Da Hrvatska ima svemirskog potencijala, dokaz je i održavanje međunarodne znanstvene konferencije ‘ECCOMAS Multibody Dynamics 2013’, prošle godine u Zagrebu. Na njoj je sudjelovalo 250 znanstvenika iz 38 država koji su govorili o dinamici svemirskih konstrukcija. Konferencijom je predsjedao prof. dr. sc. Terze, a rezultat je tih aktivnosti i sudjelovanje znanstvenika s FSB-a u pripremi istraživačkih projekata u ‘Svemiru’ u sklopu programa ‘Obzor 2020.’ Europske unije.
Ni FER ne zaostaje za FSB-om: prof. dr. sc. Nedjeljko Perić kaže da i taj fakultet ima interesa za sudjelovanje u programu ‘Svemir’, i to u zračnoj robotici, jer ima vrlo kvalitetnu skupinu mladih znanstvenika koji se bave tim područjem.
- FER-ovi robotičari rade na međunarodnim projektima, najviše europskim, ali surađujemo i s Amerikancima i Kinezima. Fakultet ima vrlo kvalitetne ljude. Osim zračne robotike zanima nas navigacija. Očekujemo da će rezultati biti inovativni proizvodi i tome vidimo priliku za svoj Inovacijski centar – kaže prof. dr. sc. Perić.
Uz vijesti o aktivnostima hrvatske znanstvene zajednica na programu ‘Svemirski obzor 2020.’ stigla je i ona da će švicarska tvrtka Swiss Space Systems (S3), koju su osnovali Pascal Jaussi, bivši vojni pilot, i Claude Nicollier, prvi švicarski astronaut, graditi hrvatski svemirski centar u Udbini. Možda je spas hrvatskoga gospodarstva, propaloga unatoč iznimno vrijednim prirodnim resursima, upravo u programu ‘Svemir’ i razvoju svemirske tehnologije i industrije.