U eri posvemašnje ‘pametnoće’ ni gradovi nisu mogli ostati nepametni. Tim više što kupci lokalnih usluga (birači) traže više i bolje za isti, sve češće i za manji, iznos novca. Što uopće znači pametan grad? I postaju li hrvatski gradovi doista pametni?
Ako se uspoređujemo s urbanim velikanima poput Barcelone ili Amsterdama nemamo se baš čime ponositi. Jer, pametni grad upotrebljava digitalne tehnologije kako bi povećao produktivnost i javnu dobrobit, smanjio financijske troškove i potrošnju resursa te aktivno uključio građane u upravljanje. Grad je pametan onda kada ulaže u ljude i njihov društveni kapital, potiče održiv gospodarski razvitak i uspijeva postići visoku kvalitetu života. Zvuči li to poput hrvatskih metropola?Dario Runtić, savjetnik u Udruzi gradova, kaže da prostora za osvajanje epiteta pametnoga ima napretek, no takve su digitalne inicijative sve donedavno bile ograničene nedostatkom nacionalne tehnološke platforme. U međuvremenu neke su prepreke preskočene (otvaranjem e-Građani i data.gov platforme), nakon čega treba svladati iduću: decentralizaciju što više poslova na lokalnu samoupravu kako bi se ondje otvorila pametna rješenja za većinu poslova koji trenutačno nisu dio obveza lokalne zajednice, a mogli bi i trebali biti. Najviše će angažmana biti potrebno u lokalnim infrastrukturnim tvrtkama (toplinarstvo, proizvodnja električne energije, vodoopskrba…) koje se tek trebaju okrenuti inicijativama zajedničkih platformi i pametnog trošenja resursa.
Svijetli primjeri Hrvatska nema istinski pametne gradove (Zagreb je svojedobno bio negdje na začelju liste pametnih gradova EU (i) s projektom ‘Osjeti ZG zrak’, koji prati kvalitetu zraka, no s nje je nestao), iz gradskih ureda poručuju da još nismo svladali sadržaj te definicije. Ipak, sjeme je posijano i nema natrag. Projekti se šire poput plućnih alveola poslije kiše. Evo dva inovativna primjera puta prema pametnom gradu. Željko Jurić, pročelnik Zavoda za informatičku djelatnost Grada Rijeke, kaže da je Rijeka u posljednjem desetljeću ostvarila ‘nacionalnu i međunarodnu vidljivost’ u promoviranju načela održivog razvoja, energetske učinkovitosti i primjene novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Uostalom, jedan je od strateških ciljeva u razdoblju 2014.-2020. godine razvoj konkurentnoga gospodarstva na temeljima društva znanja i novih tehnologija. – Industrijski je kapital obilježio identitet grada i otvorio nove mogućnosti za razvoj poduzetništva utemeljenog na znanju i tehnologijama. Prisutnost institucija poput StepRi-ja, Znanstveno-tehnologijskog parka, Tehnološko-inovacijskog centra, Regionalne energetske i razvojne agencije izvrsna je organizacijska infrastruktura i mogućnost provedbe kapitalnih projekata u suradnji s Gradom. Sudjelujući već niz godina u EU i međunarodnim projektima eMUNIS, GE-RIT, eGovernment benchlearning, mGovernment, EGOV4U, SEED, iURBAN, INCA, koristimo se sredstvima EU namijenjena gradovima kao središtima novih gospodarskih mogućnosti – rekao je Jurić dodajući da razvojni planovi, među ostalim, uključuju ulaganje u infrastrukturu, uvođenje ICT tehnologije u sve aspekte poslovnih procesa; stvaranje preduvjeta za razvoj pametne mreže i internetskog povezivanja objekata; provođenje projektnih aktivnosti posvećenih održivom urbanom razvoju, otvorenosti i učinkovitosti javne uprave, primjeni novih tehnologija u javnom upravljanju i povećanju energetske učinkovitosti; unaprjeđenje eUpravljanja i eDemokracije.
Veliki projekti Cilj je, tvrdi, postati model pametnog i inovativnoga grada u cijeloj regiji. Među ostalim i u primjeni inteligentnih prometnih sustava (optimizirane su prometne rute, unaprjeđena je strategija javnoga prijevoza, uvedeno je lociranje vozila i upravljanje voznim parkom kao i online informacije o prometu). Javna je rasvjeta 92 posto energetski efikasna, a njome se upravlja pomoću naprednog ICT GIS baziranog sustava. Grad ulaže u obnovljive izvore instalacijom solarnih ploča na većini javnih zgrada, a putem EU-projekta iURBAN opremit će se 26 objekata pametnim mjeračima koji u realnom vremenu daju podatke o potrošnji energenata. U tijeku su veliki projekti u zbrinjavanju otpada i razvoja kanalizacijske i vodovodne mreže u okviru kojih se provode i unaprjeđenja ICT poslovnih procesa.
– Kako bismo podržali razvoj mlade ICT zajednice u Startup inkubatoru koji je osnovao Grad Rijeka održavaju se hackathoni, okupljanja programera, dizajnera i ostalih kreativaca iz ICT-a kojima je cilj kreirati društveno korisne aplikacije za građane Rijeke. Potpisom Zelene digitalne povelje grad se obvezao povećati energetsku efikasnost uz pomoć ICT-a te smanjiti emisiju stakleničkih plinova. Posljednja je inicijativa osnivanje Centra kompetencija za pametne gradove, koji će provoditi razvojne istraživačke projekte i razvijati kompetencije u područjima primjene pametnih tehnologija za pametne gradove. ICT je okosnica razvoja pametnih gradova koja omogućuje pametno gospodarenje u kojem se racionaliziraju troškovi, a istovremeno se građanima nude nove usluge, novi modeli komunikacije i suradnje uz mogućnost otvaranja novih radnih mjesta – poručio je Jurić.
Poštovanje smjernica Dalmatinski grad koji se u pametni razred gura brzinom trkača na kratke staze, Šibenik, uspio se iz mjesta znanog po lošim vijestima (privatizacija, TEF, TLM…) prometnuti u svojevrsnu pametnu zvijezdu. Velikim dijelom zahvaljujući i umješnosti povlačenja novca EU – u nepune dvije godine privukao je 30 milijuna kuna, trenutačno se provodi 14 projekata, a još 30 ih je u različitim fazama spremnosti. – Da je Šibenik prepoznat kao grad u koji vrijedi ulagati potvrđuje i investicija TFI Holdinga, jednog od najvećih holdinga za trgovinu nekretninama u Švicarskoj. Projektom nazvanim Novi Šibenik proširit će se pomorsko dobro, sagraditi nekoliko stotina metara rive u novostvorenom malom zaljevu dubine četiri metra. Novi Šibenik nije zamišljen kao turističko naselje koje će utihnuti s krajem ljeta nego kao gradić koji će živjeti 365 dana u godini. No Šibenik nije okrenut isključivo turizmu. U TLM-u se ponovno čuje buka strojeva – počela je proizvodnja u Valjaonici punim kapacitetom, a i Prešaonica pokreće proizvodnju. Priči o gospodarskom razvoju Šibenika i okolice tu ne staje jer se u okolici grada nalazi Podi, najveća i najperspektivnija poduzetnička zona u Hrvatskoj, u kojoj je 16 radno operativnih tvrtki koje zapošljavaju 900 radnika. Početkom ožujka raspisan je natječaj za gradnju postrojenja na biomasu u toj poslovnoj zoni, što podrazumijeva otvaranje novih radnih mjesta. No važno je napomenuti kako Šibenik tim projektom pridonosi poticanju proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. U sklopu smjernica Europske unije ‘20-20-20’, jedan je od ciljeva do 2020. godine podići potrošnju energije iz obnovljivih izvora na razinu od 20 posto – naglasila je Ana Gojanović, pročelnica Ureda gradonačelnika.
Više od simbolike Brodske i autobusne linije, dodaje, idu u smjeru zelenih obnovljivih izvora energije, a ideja je da se i sustavom javnih bicikala, koji se idealno uklapa u ‘zelenu šibensku priču’, promijene navike građana, potičući ih da prijevoz automobilom i motociklom zamijene biciklima. Inače, Šibenik je prvi dalmatinski grad sa sustavom javnih bicikala Nextbike, koji je, osim što je ekonomski i ekološki održiv, smanjio prometne gužve, riješio problem parkinga, pridonio zaštiti okoliša i obogatio turističku ponudu. Suočen s niskom populacijom i relativno malo turističkih dolazaka na otoke šibenskog arhipelaga, Šibenik odlučuje vlastitom inicijativom istražiti mogućnosti razvoja pomorske brodske mreže. Analiza tržišta, provedena u ljeto 2013., nameće rješenje integriranoga prijevoznog modela gdje se prigradski promet nadovezuje na gradsku prometnu infrastrukturu. Cilj je, kaže Gojanović, realizirati pomorski prijevoz putnika na komercijalnoj bazi upotrebljavajući suvremena tehnološka rješenja u projektiranju brodova, oslanjajući se na energetski učinkoviti pogon. Pri čemu se projekt zasniva isključivo na ekonomski opravdanim pokazateljima, ne na državnim subvencijama. U tijeku je i izrada dokumentacije za nabavu autobusa na električni pogon sredstvima EU. Grad je nedavno dobio i prvu punionicu struje za automobile i bicikle na električnu energiju. Simbolično, s obzirom na to da je Šibenik prvi grad koji je imao javnu rasvjetu na izmjeničnu struju. U Šibeniku se, dodala je Gojanović, razvija i iNavis – hrvatski nacionalni centar za istraživanje mora, pomorstva i poslovnih inovacija u području energetike i okoliša – projekt koji s 1,7 milijuna eura sufinancira fond EEA za članice Europskoga gospodarskog prostora. Grad ulaže dodatnih pola milijuna eura, zahvaljujući čemu će se Šibenik pozicionirati kao zeleni centar jadranske regije, kao važna pretpostavka razvoja znanosti i gospodarstva. Očito, osim oslonca na digitalne tehnologije, ključ je održivosti današnjih gradova (i) u njihovu mudrom upravljanju prirodnim resursima i aktivnom sudjelovanju građana u rješavanju problema. Potonje, barem kada je riječ o gradskim proračunima, već je uhvatilo korijen u podosta naših gradova.