Tehno
StoryEditor

Visoka tehnologija na europskim granicama

19. Prosinac 2021.

Zid dugačak 200-tinjak kilometara koji niče na granici između Poljske i Bjelorusije, obogaćen pametnim kamerama i senzorima pokreta, posljednji je u nizu sigurnosnih pokušaja i tehnoloških pothvata kojima se Europska unija pokušava oduprijeti pojačanom pritisku migranata, mahom s Bliskog istoka.

Europsko sigurnosno tržište, prema europskim objavama prije tri godine, još je lani naraslo na vrijednost 128 milijardi eura, a doima se da su zato na najvećem dobitku privatne tvrtke koje dobavljaju futurističke, ako ne i sulude, nadzorne sustave na granice EU. Dio njih financirale su države članice fondovima EU, dio Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex). Kako bi dočarao kakvu to tehnološku utvrdu pokušava stvoriti EU, britanski časopis The Guardian mapirao je visoku tehnologiju koju zbog migranata upotrebljavaju pojedine države. Pokazao je, među ostalim, kako su se u Latviji, Mađarskoj i Grčkoj upotrebljavali kontroverzni detektori laži koji skeniraju lica tražitelja azila dok odgovaraju na pitanja. Poljska pak, pišu, ljude koji pokušavaju doći iz Bjelorusije osim planiranim zidom odvraća automatiziranim porukama.

Grci to čine zvučnim topom koji može izazvati eksplozije do 162 decibela usmjerene prema izbjeglicama u Turskoj, a Frontex nadzire Mediteran i izraelskim vojnim dronovima. Hrvatska, ilustrira The Guardian, svoje granice prati senzorima, kamerama te nadzorom iz zraka.

19. travanj 2024 06:11