10. travanj 2021.

Zvučna budućnost - Glasovi preuzimaju društvene platforme

Kao što su ‘podcasti‘ eksplodirali prije nekog vremena (jer, kao, tko će čitati i gledati kad može samo slušati i biti u trendu dok je neprestano u pokretu), tako su posljednjih mjeseci aplikacije koje omogućavaju zvukovne poruke postale nove korisničke i poduzetničke muze. Zvuk je novi hit komunikacijske tehnologije

Otuđenost nametnuta 2020. u novim je aplikacijama na društvenim mrežama progovorila zvukom i učinila podnošljivijom turobnu pandemijsku stvarnost. Clubhouse, Discord, Cappuccino, Audio Spaces, Checkmate... omogućuju korisnicima razgovor, no nije riječ o videopozivu – oni samo čuju glas, a ne vide se. Iako su glasovne poruke već bile dostupne, njihovo slanje WhatsAppom vrlo je popularno u Indiji, kao i WeChatom u Kini, tijekom pandemije postale su, uza zaobilaženje raznih servisa poput Zooma, jednostavan način kontaktiranja.

Novi val aplikacija unosi neposrednost i neobrađenost zvuka u osnovno korisničko iskustvo čineći glas novim načinom ponovnog povezivanja ljudi. Te će aplikacije učiniti zvučnom budućnost društvenih mreža – umjesto pisanja i čitanja poruka komunicirat će se glasom. Prošle godine testirana je aplikacija Clubhouse, razvijena u jednom od novih startupova u Silicijskoj dolini, koja funkcionira kao virtualna zvučna soba za chat ​u kojoj ljudi mogu slušati druge kako raspravljaju o nekoj temi i pridružiti im se u razgovoru. Nema slike, nema videozapisa, samo potpuna privatnost koja je do pojave takvih aplikacija bila gotovo posve izgubljena na internetu.

Izlaz iz dosade

Aplikacije poput Clubhousea omogućuju korisnicima razgovar s drugima o bilo kojem pitanju a da ne moraju otkriti svoj identitet, samo pustiti glas. Clubhouse je krenuo na tržište predstavljajući se onima od kojih može imati najviše koristi – ulagačima. Poziv da ga testira dobila je i Alex Marshall, ulagačica u First Round Capital, baš kad je zbog lockdowna počela tonuti u dosadu. Bila je među prvih stotinu korisnika te aplikacije, Clubhouse joj je omogućio da čuje prijatelje koje mjesecima nije vidjela te se brzo 'navukla' na nju.

– Osjećala sam se kao da sam na domjenku, da mogu prići bilo komu i uključiti se u razgovor – izjavila je Marshall.

Zvuče kao ekstenzije

Zvučne društvene aplikacije postojale su i prije pandemije koronavirusa, ali njihova komunikacijska moć otkrivena je tek u vrijeme masovne socijalne izolacije. Zbog prekomjerne zalijepljenosti za ekran socijalna udaljenost brzo je potrošila entuzijazam ovisnika o društvenim mrežama pa nije moglo doći bolje vrijeme za puštanje Clubhousea na tržište. No nije to jedina aplikacija koja trenutačno pokušava osvojiti što više korisnika. Discord, pokrenut 2015. kao gaming chat, toliko je popularan da već ima sto milijuna korisnika. Koristi se softverom za prenošenje glasa IP-om za prevođenje govornog chata u tekst.

Ideja je potekla od videoigara, tijekom kojih je tipkanje bilo nemoguće. U lipnju prošle godine Discord je, kako bi iskoristio potrebu ljudi za komunikacijom tijekom pandemije, najavio novi slogan – 'Vaše mjesto za razgovor' – i prebacio se s gaming-platforme na audioplatformu za sve. I Twitter razvija vlastitu verziju društvene zvučne aplikacije, nazvanu Audio Spaces, a pojavili su se i drugi čija imena zvuče poput alternativnih formata datoteka: Wavve, Riffr, Spoon. Počeo je rat glasovnih aplikacija za korisnike i tek će se vidjeti koja će od njih odigrati glavnu ulogu u kreiranju budućnosti društvenih mreža.

 

Ukorijenjena autentičnost

Primjerice, aplikacija Cappuccino snima snimke glasa zatvorene skupine prijatelja ili obitelji i isporučuje ih kao audio za preuzimanje. Ta neposrednost i autentičnost razlozi su zbog kojih je Gilles Poupardin stvorio Cappuccino upitavši se zašto već ne postoji proizvod koji glasovne poruke okuplja u jednu datoteku za preuzimanje.

Jimi Tele, izvršni direktor Checkmatea, aplikacije za upoznavanje koja korisnike povezuje glasom i videom, želio je pokrenuti aplikaciju koja će biti zaštićena od pojave lažnih profila na internetu.
– Željeli smo se otrgnuti od anonimnosti i igre koje dopušta slanje SMS-ova i umjesto toga stvoriti zajednicu ukorijenjenu u autentičnosti – izjavio je Tele.

Korisnici te aplikacije u početku šalju glasovne poruke koje traju u prosjeku pet sekundi, a poslije se sve više produljuju. Iako Checkmate ima mogućnost videozapisa, Tele tvrdi da nekoliko tisuća korisnika aplikacije upotrebljava samo svoj glas jer to doživljava manje opterećujućim od videoporuka.

 

Ulazak na zabavu

​Društveni audiomediji, koji su na putu demokratizacije glasa, zbog privatnosti glasa vrlo su privlačni u vrijeme društvenog udaljavanja i izolacije. Ulazak u jednu od tih soba za čavrljanje slično je ulasku na zabavu: ljudi razgovaraju i razmjenjuju ideje i svatko odlučuje hoće li slušati razgovor ili aktivno sudjelovati i podijeliti svoje mišljenje sa skupinom. Moguće je također u virtualnom kutku voditi privatni razgovor s prijateljem ili neznancem.

Pojava glasovnih društvenih mreža olakšava emitiranje razgovora korisnika diljem svijeta. Iako je pandemija koronavirusa nenamjerno savršeno pripremila publiku za uporabu zvučnih društvenih mreža, neki analitičari vjeruju da je urota već pokrenuta. Slušanost podcasta stalno je rasla u posljednjem desetljeću. Prema istraživanju glazbene platforme​ Pewa Streaming, trećina Amerikanaca posljednjih mjeseci slušala je Spotify i Apple Music, a porasle su i sve personaliziranije opcije za pronalaženje nove glazbe.

Unatoč tomu što najnovije aplikacije vraćaju intimnost izgovorene riječi, postoje ozbiljni problemi u njihovu upravljanju. Naime, ni glasovni oblik komunikacije nije imun na zlostavljanje. Ono koje odavno postoji u tekstovima na sad već klasičnim društvenim mrežama pojavilo se i na zvučnima.
Twitter je ljetos Audio Spacesom pokrenuo glasovne tvitove od 140 sekundi jer ga je, prema riječima glavnog inženjera softvera Rémyja Bourgoina, zanimalo može li zvuk dati obol javnom razgovoru. Bourgoin tvrdi da je vizija bila da Audio Spaces bude 'jednako intiman i udoban kao sudjelovanje na dobro organiziranoj večeri'.

– Ne morate poznavati sve goste da biste se dobro zabavili, ali trebali biste se osjećati ugodno dok sjedite za stolom. Trenutačno se na Audio Spaces može prijaviti bilo tko, no naš će tim pregledavati izvješća i procjenjivati ​​krše li se Twitterova pravila – izjavio je Bourgoin.

 

Teže upravljanje

Upravljati zvukovnim sadržajem mnogo je teže nego upravljati tekstom. Tekst se može lakše pretraživati ​​i s platforme se mogu isključiti oni sudionici koji se ne drže pravila. Platformama na koje se ljudi mogu uključiti u bilo koje vrijeme i razgovarati demokratizacija zbog koje je zvuk sve atraktivniji izaziva malu noćnu moru. Vjeruje se da će te novije, manje regulirane platforme biti privlačne nezadovoljnim ekstremistima koji sad stvaraju vlastite podcast-mreže.

– To je izazov koji donosi bilo koja korisnička platforma – izjavio je Austin Petersmith koji je prošle godine lansirao aplikaciju Capiche.fm u beta-verziji.

Ta je aplikacija izrasla iz softverske zajednice pomalo nalik na pozivnu radijsku emisiju: ​​voditelji pozivaju jedni druge da započnu emisiju i govore slušateljima da se oglase dok su 'u eteru'.

Društvene audiomreže nude nešto što tradicionalni društveni mediji ne mogu. Jedna od glavnih prednosti tog formata jest način na koji korisnicima pruža neposrednu vezu glasovnog poziva, ali pod njihovim uvjetima. Telefonski ili videopozivi zahtijevaju planiranje, a audiosadržaji na društvenim mrežama mogu se stvarati i upotrebljavati prema vlastitim željama i onako kako to stariji oblici komunikacije ne dopuštaju.

Još jedan od znakova da zvuk postaje budućnost internetske komunikacije jest taj što najveće svjetske tehnološke kompanije Apple, Amazon i Google stalno ulažu novac u aplikacije za upravljanje glasom. Iako njihov plan s glasovnim pomoćnicima Siri, Alexi i Google Home za brzu internetsku kupnju nije postigao rezultate koje su željeli, mnogo ulažu u komunikacijsku tehnologiju zasnovanu na zvuku jer ga smatraju novim potencijalom za internetsku interakciju. Jedan od bolji pokazatelja toga potencijala sadašnji je rast tržišta audioknjiga koje je, prema Deloitteovim podatcima​, prošle godine poraslo za 25 posto i vrijedilo je tri i pol milijarde dolara. Ima li se sve to na umu, čini se da će zvuk biti sljedeći korak i novi hit komunikacijske tehnologije.