Predsjednik uprave Ine Zoltan Aldott zadovoljan je sa 101 milijun kuna neto dobiti kojeg je Ina Grupa ostvarila u 2016. godini. Razlog za zadovoljstvo pronašao je u činjenici da se cijena nafte prepolovila u posljednjih pet godina, te je lani dosegla donju razinu od 40 dolara.
- Rezultat smo postavili u vrijeme kad su, u zadnjih desetak godina, cijene ugljikovodika bile najnižoj razini. Cijena nafte nije nužno najvažniji indikator, jer cijena plina, koji nosi barem pola proizvodnje, bila puno agresivnija u padu od nafte. Ali na to ne možemo utjecati, nego na našu proizvodnju, troškove rast i druge važne parametre – kazao je Aldott novinarima na predstavljanju prošlogodišnjih poslovnih rezultata Ine.
Sama neto dobit pripisiva vlasniku kapitala dosegnula je lani 101 milijun kuna, dok je godinu ranije gubitak iznosio 1,5 milijarde kuna.
Neto prihodi Ine od prodaje lani su iznosili 15,6 milijardi kuna, ukupna dobit iz osnovne djelatnosti dosegla je 607 milijuna kuna (u 2015. godini zabilježen je gubitak od 1,3 milijarde kuna), novčani tijek se popeo 2,2 milijarde, investicije su dosegle 1,5 milijardi, ukupan dug je iznosio 2,5 milijardi, a omjer duga i kapitala pao je na 19,1 posto. Dobit bez jednokratnih stavki iznosi 336 milijuna kuna, a prema riječima izvršnog direktora za financije Ine Akosa Szekelyja, taj bi iznos premašio 700 milijuna kuna da Ina nije morala pokriti 264 milijuna kuna gubitka rafinerije Sisak i jednokratno otpisati 200 milijuna kuna zbog promjene stope poreza na dobit. Sama neto dobit pripisiva vlasniku kapitala dosegnula je lani 101 milijun kuna, dok je godinu ranije gubitak iznosio 1,5 milijarde kuna. Szekely je još upozorio da je Ina lani kroz program prilagodbe skresala operativne troškove za milijardu kuna, a Aldott se pohvalio da je uz sve probleme uspijevala i investirati.
>>>Infografika: Ina lani poslovala s dobiti iz osnovne djelatnosti od 607 milijuna kuna
- Mi smo jedna od rijetkih naftnih kompanija koja planira ne samo zadržati, nego povećati proizvodnju 5 do 10 posto u idućih pet godina. To možda nije puno za druge industrije, ali 1-2 posto povećanja proizvodnje godišnje je dobar rast za našu industriju. U tih 5 godina želimo zadržati tržišni udio. Iako je možda lakše bilo uštedjeti smanjenjem investicija, mi smo više radili na smanjenju operativnih troškova. Ina je, unatoč svim izazovima s kojima se susrela, posljednjih godina intenzivno ulagala: konkretno, govorimo o 20 milijardi kuna, odnosno tri milijarde eura u posljednjih sedam godina – kazao je Aldott.
Inin ključni čovjek posebno se osvrnuo na rafineriju Sisak te je naveo da, zbog njenih gubitaka, s konzultantima iz Deloittea traži alternativno održivi model za nju, te je pritom dodao da o tome komunicira i s lokalnom zajednicom. Aldott se nije htio izjasniti ima li signale iz MOL-a o namjeri Republike Hrvatske da stekne potpuno vlasništvo nad Inom. Ali je zato kazao da je interes Ine da na hrvatskom tržištu proda plin proizveden u Hrvatskoj, dijelom i zato što su troškovi transporta plina u inozemstvo visoki, što zbog Plinacroovih naknada, što zbog pograničnih tarifa.
- Najbolje je da možemo to prodavati pod dobrim uvjetima u Hrvatskoj, da ga ne moramo transportirati. Naš cilj je da možemo ga plasirati industrijom i kućanstvima po konkurentnim cijenama. Normalno, Ina istodobno može raditi i s uvoznim plinom. Pričamo s ljudima iz politike, s HEP-om, normalno da Ina želi prodavati plin po dobrim uvjetima, istodobno jasno je svima da nema više regulacije i kalkulacija počinje, to je tržište. Nije Ina nego politika mijenjala uvjete i normalno da su znali što to znači – rekao je Aldott.