28. studeni 2016.

Beyrer: Digitalna ekonomija daje priliku za rast svim sektorima, društvu u cjelini

Digitalna ekonomija i jedinstveno digitalno tržište najvažnija je tema za rast u EU jer bi to do 2020. moglo dodati 4 posto rastu EU ekonomije, ali za to je potrebno ubrzanje procesa digitalizacije ekonomije i društva u čemu EU zaostaju za svjetskim trendovima, poručio je u Zagrebu glavni direktor BusinessEurope Markus J. Beyrer.

Beyrer je ispred BusinessEurope (Europska udruga poslodavaca) u Zagrebu boravio prošlog tjedna na poziv Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) sudjelujući na konferenciji "Digitalna (r)evolucija)" koja je, osim teoretskih i statističkih podataka te procjena, ponudila i niz konkretnih savjeta i primjera kako s digitalnom transformacijom poslovanja krenuti što prije, uz napomenu da za to često ne trebaju velike investicije nego prije svega ljudski kapital, znanje, ideje i inovativna rješenja.

Nazivajući digitalizaciju ekonomije pravom, novom 4. industrijskom revolucijom, Beyrer je naglasio da su inovacije i disrupcije, ili preokreti u poslovanju, neke od glavnih obilježja novih digitalno-tehnoloških procesa koji daju priliku za rast u praktički svim sektorima te društvu u cjelini.

"Očekujemo da će do 2020. više od 75 posto dodane vrijednosti doći od tradicionalnih sektora kroz primjenu digitalnih tehnologija, koje danas više ni u svijetu ni u Europi nisu izbor nego nužnost, pa i za poslovni svijet EU-a kako bi bolje funkcionirao i ojačao svoje pozicije u svjetskoj ekonomiji", poručio je Beyrer.

Izdvojio je dva primjera digitalne transformacije i poslovanja - pametne tvornice, u kojima se na postojećim proizvodnim linijama mogu raditi sasvim novi proizvodi, što je tzv. integrirana proizvodnja i kao takva do sada bila prilično nezamisliva, te automobile koji sami voze kao ogroman potencijal za gradove i smanjenje prometnih nesreća, ali za što je potrebna i dvostruka sigurnosna mreža sa stalnim i stabilnim pristupom internetu te rješavanje brojnih etičkih pitanja.

Ubrzati procese digitalizacije

Iznio je i podatke iz istraživanja, prema kojima oko 90 posto izvršnih direktora iz kompanija s područja EU-a žele primjenu digitalnih tehnologija, no tek ih oko 50 posto ima strategiju za to, dok je tek 1,7 posto tvrtki u potpunosti spremno iskusiti digitalne prednosti, a 40 posto ih to uopće ne koristi.

"Takvi podaci najbolje pokazuju da EU pa i cijela Europa zapravo u tim procesima kasni za svjetskim trendovima, te poslovna zajednica EU očekuje ubrzanje. Sporost u digitalnoj transformaciji događa se prije svega zbog velike fragmentacije tržišta, ali i lokalizacije podataka kod nekih članica što je prepreka za razvoj e-trgovine, kao i zbog različitih stopa PDV-a, trošarina, carina i stupnja zrelosti zemalja za e-državu", kazao je Beyrer.

Istaknuo je kako i regulativa dosta guši investicije te će, po njemu, trebati izmisliti i nešto poput poreznog poticaja za digitalizaciju malih i srednjih poduzeća.

Milijarda eura dodane vrijednosti

U svemu Beyrer drži važnim i politike pojedinih zemalja članica koja u pogledu digitalizacije nisu koherentne, pa se i s te strane očekuju promjene i usklađivanje osnovnog političkog i zakonskog okvira, jer bez digitalne transformacije EU ekonomija će biti na gubitku.

"Ako do 2025. uspijemo provesti digitalnu transformaciju, možemo se nadati 1.250 milijardi eura dodane vrijednosti europskoj ekonomiji, a ako to ne napravimo, izgubit ćemo oko 600 milijardi eura, što je 10 posto naše industrijske osnove", upozorio je Beyrer navodeći važnim pritom i slobodno tržište, zaštitu ljudskih prava te ponajviše ulaganja u broadband ili širokopojasne mreže za brzi Internet, po čemu je EU također slabija od, primjerice, SAD-a i Kanade.

"Ulaganje u broadband u svijetu kreće u prosjeku oko 109 eura po glavi stanovnika, u Kanadi je to 226 eura, u SAD-u oko 180 eura, dok je u EU palo na oko 90 eura te će prema procjenama za to u idućih nekoliko godina trebati više od 200 milijardi eura. I tu će trebati postići ravnotežu među članicama i ubrzati procese, čemu bi pomoglo da se tvrtkama ostave dobiti i da porezi i regulativa budu manje rigorozni da mogu ulagati.", kazao je.

Također će, smatra, morati doći i do određene konsolidacije telekom tržišta jer u Europi posluje čak 150 telekoma, dok ih je u Aziji osam, a u SAD-u tri i to je također veliki izazov, pogotovo u smislu nadolazeće pete generacije mobilnih mreža ili 5G koje će, već sada se zna, ponuditi usluge i brzine do sada nezamislive.

Neki primjeri i konkretni savjeti - pričajte s ‘digital natives‘ generacijom

Objašnjavajući što je to digitalna ekonomija i kako digitalno transformirati poslovanje za veću učinkovitost i konkurentnost, Beyrer i Boris Drilo iz Hrvatskog telekoma (HT) istaknuli su da digitalno poslovanje podrazumijeva povezane uređaje (preko interneta), cloud IT rješenja, društvene mreže te podatke i analitiku, pri čemu tvrtke i organizacije najviše trebaju imati agilnost pri razvoju strategije, kao i da to znači i preokret poslovanja, stvaranje vrijednosti iz podataka kojima raspolažu te pozicioniranje poslovanja u širem eko sustavu.

"Ono što možete učiniti odmah, idući tjedan, i što ne bi trebalo biti ni za koga teško, je formalizirati temu digitalne strategije, imenovati odgovornu osobu i tim za to, te postaviti ciljeve digitalne transformacije. Ono što možete raditi trajno je stvarati i poticati inovativno radno okruženje, revidirati svoj poslovni i tehnološki eko sustav, učiti pa zašto ne i kopirati na primjerima drugih industrija, ali i biti otvoren za nove ideje i pogotovo pričati i družiti se s ‘digital natives‘ generacijom", poručio je Drilo.