16. veljača 2017.

CETA dobila zeleno svjetlo EP-a nakon burne rasprave, hrvatski europarlamentarci podržavaju sporazum

Većina zastupnika u Europskom parlamentu, uključujući i hrvatski europarlamentarce, u srijedu je podržala ratifikaciju Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA) s Kanadom, no odlučno protivljenje sporazumu su u burnoj raspravi iskazali zastupnici zelenih, te krajnje lijevih i krajnje desnih političkih frakcija.

Nakon trosatne rasprave, za CETA-u je glasalo 408 zastupnika, dok je njih 254 izrazilo protivljenje, a 33 su bila suzdržana. Potporu sporazumu dale su tri od četiri velike zastupničke skupine u Europskom parlamentu, Europska pučka stranka (EPP), liberali (ALDE) i konzervativci (ECR), dok je dio socijademokrata (S&D) bio protiv.

Sporazum CETA bi trebao povećati razmjenu usluga, robe i ulaganja između Kanade i EU-a i ukinuti gotovo sve carine u trgovini između dviju strana.

Najgorljiviji protivnici sporazuma su zeleni, te krajnje lijevi i desni zastupnici. Protivnici CETA-e su na glasovanje u parlament došli s transparentima "Ljudi ispred profita. Zaustavimo CETA-u".

Europska povjerenica za trgovinu Cecilia Malmstroem je za sporazum kazala da "predstavlja veliku gospodarsku i geopolitičku šansu" te je zastupnicima poručila da se u njemu "nalazi sve ono što su godinama tražili, od zaštite radničkih prava do zaštite okoliša", obećajući da EU "neće sniziti postojeće standarde".

"Taj sporazum će nam omogućiti da iskoristimo tu gospodarsku i geopolitičku šansu koja nam se ukazuje. Osnažit ćemo našu zaštitu u socijalnom smislu i zaštitu okoliša i pokazati da trgovina i vrijednosti idu ruku pod ruku", kazala je povjerenica.

https://www.youtube.com/watch?v=zNSLIguhSiw

Objasnila je da tu nema ničega što bi neku općinu, zemlju prisililo na privatizaciju.

"Mi nećemo sniziti standarde, nećemo kažnjavati vlade koje donose propise koji štite njihove građane. Ono što postoji, što je sada zabranjeno, bit će i dalje zabranjeno i ovaj zajednički odbor neće mijenjati propise", poručila je Malmstroem.

Po njezinim riječima, "Kanada je demokratska zemlja koja dijeli naše vrijednost i koja poštuje pravnu državu, ljudska prava i koja je važan međunarodni akter u zaštiti ovog multilateralnog sustava".

"Imaju snažan javni sektor i zaista žele s nama surađivati kako bi tu globalizaciju uobličili (...) kako bismo imali snažna međunarodna pravila te se poštovao mandat koji smo mi dobili od zemalja članica u Komisiji", kazala je Malmstroem. Za ocjenu nekih zastupnika iz kluba Europe slobode i demokracije koji su sporazum nazvali "prikrivenim državnim udarom" je kazala da su "otišli predaleko".

Izvjestitelj Europskog parlamenta za CETA-u, Artis Pabriks je na početku rasprave kazao da "umjesto protekcionizma i stagnacije, usvajanjem CETA-e biramo otvorenost i gospodarski rast", nazvavši Kanadu "saveznikom na kojeg se može računati".

"CETA će biti svjetionik za buduće trgovinske sporazume diljem svijeta", rekao je Pabriks europarlamentarcima.

Na kraju rasprave se zahvalio svim izvjestiteljima u smjeni na "kvalitetnom sporazumu" te se u kratkom obraćanju obrušio na "krajnje desne i krajnje lijeve zastupnike koji su u ovom domu ujedinjeni protiv svega onoga što je pozitivno i dobro po Europsku uniju".

"Ako netko ukida radna mjesta i uzima bogatstvo ljudima Europe i podriva same temelje nacionalnih država EU-a, pogledajte ove radikale na obje strane, oni su krivi za to", kazao je Pabriks i pozvao zastupnike da ne slušaju "alternativne činjenice s lijeva i desna", već da ispravno glasaju.

"Ovo je pravi glas za EU i zemlje članice", poručio je Pabriks.

Hrvatski zastupnici su do sada izražavali podršku sporazumu te su u srijedu glasali za njegovu ratifikaciju.

Iako je zastupnik Yannick Jadot ispred kluba Zelenih odbacio sporazum ocijenivši ga nastavkom "procesa deregulacije", a protagoniste pregovora optužio za veze s multinacionalnim kompanijama, nekoliko zastupnika Zelenih podržalo je sporazum, uključujući i hrvatskog zastupnika Davora Škrleca.

"Zeleni imaju jedan neobičan stav da su protiv svih međunarodnih trgovinskih sporazuma, a to malo budi sumnje jer se ne može baš uvijek biti protiv. Vjerojatno se može ići i na poboljšavanje sporazuma, dogovarati takvu politiku i nuditi odgovarajuće alternativno rješenje", rekao je nakon glasanja za Hinu Škrlec, zastupnik Zelenih i član Izaslanstva EP-a za odnose s Kanadom.

"Mislim da ne treba ići u neke duboke analize da se vidi da postoji veliki interes Hrvatske za potpisivanje i ratifikaciju tog ugovora", zaključio je Škrlec.

"Mene osobno je u toj kampanji navelo da glasam za sporazum to što je CETA bila izjednačavana s TTIP-om, a taj znak jednakosti se baš nikoga ne može postaviti. Druga stvar koja me navela na podršku CETA-i je interes Republike Hrvatske i njenih građana jer je Hrvatska prije stupanja u Europsku uniju imala bilateralni sporazum s Kanadom koji je lošiji nego što je je CETA", objašnjava Škrlec.

"Ratifikacijom CETA-e mi zapravo dobivamo kvalitetniji sporazum koj nam osigurava bolje trgovačke i investicijske odnose s Kanadom. Treće, možda i najvažnije, Hrvatska ima značajnu dijasporu u Kanadi" rekao je Škrlec i istaknuo da CETA otvara mogućnost da građanima koji su napustitli Hrvatsku, privremeno ili trajno, pristup hrvatskim proizvodima te tako potiče našu poljoprivredu i proizvodnju.

Škrlec ocjenjuje i da sporazum omogućuje kvalitetnu razmjenu radne snage koja olakšava poslovanje hrvatskim tvtrkama, te omogućava mobilnost mladih, posebice studenata koji moći ići puno lakše na studij u Kanadu, a Kanađanima hrvatskog porijekla da dođu na studij u Hrvatsku.

"Mislim da ne treba ići u neke duboke analize jer se vidi da postoji veliki interes Hrvatske za potpisivanje i ratifikaciju tog ugovora", zaključio je Škrlec.

Jozo Radoš, čiji je klub liberala snažno podržavao sporazum, nakon glasovanja je rekao kako je on "za svaki sporazum koji omogućava slobodu i slobodno kretanje". "Smatram da se tako doprinosi kvaliteti života ljudi i boljem poslovanju", rekao je Radoš za Hinu.

Državljani Republike Hrvatske i  Europske unije mogu biti zadovoljni sporazumom a sve opasnosti se mogu otkloniti tijekom njegove primjene, kaže Jozo Radoš.

Postoje određene opasnosti utoliko što oba tržišta otvara konkurenciji ali "postoji visoka razina zaštite u slučaju da u nekom segmentu stvari ne krenu dobro, vrlo dobar mehanizam za rješavanje sporova u pogledu investicija", ocjenjuje Radoš (HNS/ALDE).

"Kanada i EU su danas dva najmodernija, najeuropskija dijela svijeta i dobro da jednim ovakvim ugovorom postavljaju primjer i ostalima, postavljaju pravila kako međunarodni ugovori trebaju biti sklopljeni", rekao je Radoš i zaključio kako državljani Hrvatske i  Europske unije mogu biti zadovoljni a sve opasnosti se mogu otkloniti tijekom primjene sporazuma.

"Sporazum je i pozitivan signal koji daju dva najnaprednija dijela svijeta, za transatlantske odnose" te bi, s obzirom na neke odluke nove administracije SAD-a, mogao usporiti neke negativne procese, dodao je Radoš.

"CETA nije briljantan sporazum, nije med i mlijeko ali problema imamo i među sobom u Europskoj uniji pa ih rješavamo", ocijenila je za Hinu zastupnica Ruža Tomašić (ECR) u čiji su konzervativci također snažno podržali sporazum.

"Ako se bojimo jedne benigne Kanade od 35 milijuna stanovnika, s kim drugim onda možemo trgovati?", pita Ruža Tomašić.

"Sporazumu se veselim jer Hrvatska već dosta trguje s Kanadom, a imamo i jako puno Hrvata u Kanadi te će njima će biti puno lakše uvoziti u Hrvatsku a nama iz Hrvatske izvoziti tamo", kaže Tomašić.

"Nemojmo zaboraviti da imamo jako puno proizvoda koje naši Hrvati tamo troše, npr. Vegete kojom sam, dok sam živjela tamo, zarazila sve Kanađane oko sebe tako da je nije bilo dovoljno kolika je bila potražnja. "Naša pića, naša čokolada, ima puno toga tako da vjerujem da će mala i srednja poduzeća puno profitirati", nastavila je Tomašić.

"Ako se bojimo jedne benigne Kanade od 35 milijuna stanovnika, s kim drugim onda možemo trgovati?", upitala je Ruža Tomašić.

Kanada je u 2015. s ukupnom robnom razmjenom od 40 milijuna eura bila 55. trgovinski partner RH. Izvoz je iznosio 28 milijuna, a uvoz 12 milijuna. U deset mjeseci 2016. ukupna robna razmjena iznosila je 41,4 milijuna eura, pri čemu je izvoz iznosio 31,2 milijuna, a uvoz 10,2 milijuna.

Zastupnica Ivana Maletić (HDZ/EPP) uvjerena je kako će sporazum koristiti hrvatskom gospodarstvu.

"To je sveobuhvatan gospodarski trgovinski sporazum koji uklanja brojne barijere koje su postojale u trgovini između Kanade i članica EU-a. Za Hrvatsku je važna trgovina industrijskim proizvodima jer mi u Kanadu najviše izvozimo opremu, strojeve i lijekove. Do sada nije bilo carina na te proizvode, no postojale su trgovinske barijere u smislu certifikata, akreditacija, raznih normi koje se moralo ispoštovati te su naši poduzetnici morali raditi dupli posao, prvo tu na tržištu Hrvatske i EU-a, pa na tržištu Kanade, sada je potpisano međusobno priznavanje svega toga što će znatno olakšati trgovinu", rekla je Maletić.

"Sigurna sam da će, s obzirom na vanjskotrgovinsku bilancu koju imamo s Kanadom, Hrvatska imati puno koristi od potpisivanja CETA-e", kaže Ivana Maletić.

Ivana Maletić je u izjavi za Hinu istaknula i "da smo dosta jaki u izvozu usluga, posebno arhitektonskih i IT usluga". "Sigurna sam da će, s obzirom na vanjskotrgovinsku bilancu koju imamo s Kanadom, Hrvatska imati puno koristi od potpisivanja CETA-e", zaključila je Maletić.

Nakon ratifikacije u Europskom parlamentu  trebaju ga ratificirati i nacionalni i regionalni parlamenti u EU-u, no njegova privremena primjena moći će početi već u travnju ove godine.

Privremena primjena isključuje sporne odredbe poput one o arbitraži za investicijske sporove.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH za Hinu najavilo da namjerava uputiti prijedlog Zakona o potvrđivanju CETA-e u postupak ratifikacije u drugoj polovici 2017. godine, te da čekuje da će procedura završiti do kraja 2017. godine.

MVEP ukazuje da je "CETA-om je dogovoreno ukidanje carina za 97,7 posto europskih proizvoda i 98,2 posto kanadskih proizvoda stupanjem na snagu CETA-e. Za industrijske proizvode očekuje se postupno snižavanje carina u razdoblju od najviše sedam godina, dok su za pojedine poljoprivredne proizvode dogovoreni i posebni uvjeti liberalizacije bilo kroz otvaranje tarifnih kvota ili postupnog snižavanja carina ili izuzimanja iz liberalizacije trgovine".

"CETA-om se očekuje još povoljniji izvoz hrvatskih industrijskih proizvoda (aluminij, namještaj, pokućstvo, tekstil), poljoprivrednih proizvoda (juhe, čokolada, keksi i bomboni, razne vrste marmelada, konzervirano povrće, umaci i majoneza), ali i povećanje izvoza ostalih značajnih hrvatskih izvoznih proizvoda, ali i kanadskih proizvoda na hrvatskom tržištu. CETA-om je propisano uklanjanje tehničkih prepreka u trgovini kojim će se poboljšati transparentnost i poticanje suradnje između EU i Kanade u području tehničkih propisa koji se odnose na norme, ispitivanja, certificiranja i akreditacije. Krajnji cilj je smanjivanje troškova za gospodarstvenike. Očekuje se i pojednostavljenje postupaka odobravanja uvoza kako bi se ograničenja svela na minimum",  stoji u odgovoru Ministarstva..

Pregovori o CETA-i vodili su se od 2009. a završili su u kolovozu 2014. godine. Sporazum su u listopadu prošle godine potpisali ime EU-a predsjednici Europskog vijeća i Komisije Donald Tusk i Jean-Claude Juncker te slovački premijer Robert Fico, čija zemlja je predsjedala EU-om. S kanadske strane sporazum je potpisao premijer Justin Trudeau koji bi se četvrtak trebao i obratiti zastupnicima u Europskom parlamentu.

CETA će ukinuti oko 98 posto carina na robe i usluge, a također osigurava  uzajamno priznavanje certifikata za niz proizvoda.

Kanada će otvoriti svoja tržišta javne nabave na saveznoj i lokalnim razinama kako bi osigurala simetričan pristup tržištu.

U pregovorima je Europska unija osigurala zaštitu za više od 140 europskih oznaka zaštićenog geografskog porijekla za hranu i pića koja se prodaju na kanadskom tržištu.

U sporazum su uključene odredbe o održivom razvoju kako bi se očuvali društveni i standardi zaštite okoliša i osiguralo da trgovina i ulaganja koriste objema stranama, navodi Europski parlament.

Kako bi se ublažile bojazni građana da će sporazum dati previše moći multinacionalnim tvrtkama i da vlade neće moći zakonima zaštititi, primjerice,  zdravlje i okoliš, EU i Kanada u preambuli ugovora i zajedničkoj izjavi priznaju državama pravo na zakonsku regulaciju.

Stalni arbitražni sud, koji predviđa CETA, imat će 15 profesionalnih sudaca koje će imenovati EU i Kanada. Sve rasprave na tom sudu bit će javne i postojat će mogućnost žalbe.

Sveobuhvatni ekonomski i trgovinski sporazum (CETA) prvi je trgovinski sporazum koji EU sklapa s jednom od zemalja skupine G7, najvećih svjetskih gospodarstava i najdalekosežniji trgovinski sporazum koji je EU zaključila do sada.

Zagovornici sporazuma tvrde da će CETA povećati razmjenu između partnera za 20 posto i potaknuti rast obaju gospodarstava. Za Kanadu je sporazum važan i zbog toga što smanjuje njezinu ovisnost o Sjedinjenim Državama, koje su njezino glavno izvozno tržište.

Protivnici sporazuma izražavaju bojazan da omogućuje velikim multinacionalnim kompanijama da tuže države članice pred međunarodnim arbitražnim sudovima kada vlade donesu odluke u korist interesa javnosti, a na štetu tih kompanija, te tako zaobići nacionalne sudove.

CETA bi, smatraju kritičari, tako mogla u ime profita velikih kompanija narušiti standarde javnih usluga i zaštite okoliša u EU-u.

Protivnici sporazuma okupljeni u građanskoj inicijativi "STOP TTIP & CETA" u ponedjeljak su u Strasbourgu Europskom parlamentu predali peticiju protiv sklapanja sporazuma koja je prikupila više od tri milijuna potpisa europskih građana.

U srijedu su protivnici sporazuma prosvjedovali protiv ratifikacije ispred zgrade parlamenta ali i u čamcima na kanalu koji okružuju Europski parlament. Nekoliko stotina prosvjednika je noseći transparente i uzvikujući slogane protiv sporazuma blokiralo ulaz u zgradu, no incidenata nije bilo.