Bruto domaći proizvod (BDP) u drugom tromjesečju porastao je 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, objavili su danas iz Državnog zavoda za statistiku. Radi se o rezultatu boljem od očekivanog, pošto su makroekonomisti procjenjivali godišnji rast BDP-a u rasponu od 2,1 do 2,5 posto.
No, prekaljeni ekonomski analitičar Guste Santini smatra kako hrvatski političari niti gospodarstvenici nisu zaslužan za ovaj rast, kao što nisu krivi ni kada rasta nema.
– Radi se o posljedicama globalnih kretanja. Mi nismo niti krivi, niti dužni za rast niti pad BDP-a, tvrdi Santini.
Za proces predviđanja BDP-a tvrdi da se radi o ničim drugom do gatanja, gdje i najrespektabilnije institucije svakih par mjeseci mijenjaju svoja predviđanja i analize tržišta.
Ekonomski analitičar Damir Novotny, kao i Santini tvrdi da su prognoze BDP-a najčešće pogrešne, te da se radi o izuzetno nezahvalnom poslu.
- Ekonomska aktivnost se u Hrvatskoj očito ubrzava. Dva su razloga za ovakav rast BDP-a. Prvi je sve veća potražnja robe i usluga iz EU prema našem tržištu. Tu treba ponajprije pohvaliti mala i srednja poduzeća, ali i spomenuti integraciju Agrokora i Mercatora. Druga stvar je to što su se kućanstva umorila od krize, i ljudi su počeli više trošiti. No, smatram da će kod nas i dalje rast bit manji nego kod ostalih članica EU (primjerice u Češkoj rast će biti 4 posto na kraju godine) jer nedostaje investicija – zaključuje Novotny.
- Evidentno je da se već dulje vrijeme nalazimo u periodu rasta. Glavni razlozi tome u ovom tromjesečju su porast osobne potrošnje i povećanje zaposlenosti. Isto tako primjetan je rast u građevinskom sektoru, što je rezultat rasta investicija u privatnom sektoru. Te investicije privlače uvoz iz inozemstva, što je posljedica i nešto veće stope uvoza u ovom periodu, elaborirao je Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke.
Unatoč tome što predviđa kako će se rast BDP-a nastaviti i u sljedećem tromjesečju, što je rezultat između ostalog i mjera Europske središnje banke, naglašava kako održivost javnih financija i niska zaposlenost i dalje ostaju veliki problemi za hrvatsko gospodarstvo.