Poduzetnici Preporučeno

Deranja: Ljuti me jednostranost medija, prozivanje poslodavaca za stanje u gospodarstvu

Deranja

– Gledaju li se samo medijski natipisi izgleda kao da su za sve probleme u hrvatskom gospodarstvu krivi poduzetnici. U televizijske studije pozivaju se samo novinari iz žutog tiska koji ne prate gospodarstvo i nemaju dubinsko razumijevanje kako ono funkcionira, nego samo izvode neke površne zaključke i njima gledatelje ispunjavaju negativom i dobivamo ogorčene građane. Nije ni čudno da nas u realnom sektoru doživljavaju kao glavne krivce za cijelu gospodarsku situaciju. Dovoljno je reći da je danima udarna vijest čokoladica, a nitko se ne bavi stvarima koje će nam svima donijeti kruha, započela je naš razgovor Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca i predsjednica Uprave Tehnomonta.

Hrvatsko gospodarstvo suočava se s veoma ozbiljnim problemima koji se godinama ne uspijevaju riješiti poput nedostatka radne snage, nezaposlenosti, odlaska mladih iz zemlje, sive ekonomije, poreznih opterećenja, ali za sve to odgovornost se traži u redovima poslodavaca, umjesto na višim razinama i mediji to još potpiruju, objasnila je Deranja navodeći kao primjer informaciju da je u Hrvatskoj 60 000 ljudi na minimalcu.

Minimalac – krivnja poslodavaca?

– Nitko ne zna o kojim se zanimanjima radi, koja je struktura u pitanju, ali u medijima se odmah napao realni sektor izjavama kako je sramotno da ne povećaju svojim djelatnicima plaće. Ne ulazim pritom u potrebu povećanja plaće, samo se referiram na ton kojim je to prezentirano. S druge strane, nitko ne reagira na prihode umirovljenika koji su još dalje od toga da budu dostatni za dostojanstven život. To me ljuti, nikad se u medijima stvari ne prikazuju cjelovito. Uzmimo primjer Kamenskog, sve su žene plakale kad su gubile radna mjesta, a i cijela Hrvatska skupa s njima, ali nitko ne spominje da su i one kao dio tekstilne industrije radile za minimalac. Pa kako sad, kad se govori o minimalnoj plaći ona nije dostojna čovjeka, a za djelatnice Kamenskog je bila, zapitala se Deranja ukazujući na moć medija da upravlja javnim mišljenjem i kako se kao po nepisanom pravilu, drže davanjem negativnog konteksta i samo jedne strane priče.

Siva ekonomija i opterećenja poslodavaca

Objasnila je kako se nitko iz medija ne žuri objaviti statistike koje pokazuju da poslodavci u Hrvatskoj šest mjeseci rade samo kako bi pokrili troškove državi, dok se u naprednim zemljama radi tri do četiri mjeseca kako bi se servisirali troškovi za državu.

– Svakom poslodavcu važno je da ima zadovoljne radnike i da im može ponuditi odgovarajuće plaće za njihov rad, ali i na poslodavce je stavljeno puno opterećenja. Ne možemo servisirati državu šest mjeseci i enormno dizati plaće. Svi bi htjeli ‘njemačke’ plaće, a mi nemam ni njihov standard ni tehnologiju ni taj stupanj razvijenosti. Apsurdno je i što se u medijima pokazuje da su poduzetnici krivi što mladi odlaze iz zemlje. Kako to da onda odlaze liječnici, medicinske sestre? Na primjer, ICT stručnjaci se otvaraju drugim državama jer su tamo manja davanja i vlada povoljnija poduzetnička klima. Nikad se ne daje cjelovita slika, kad je nešto negativno to se potencira u medijima i to je žalosno, komentirala je jedna od deset najmoćnijih žena u Hrvatskoj.

Velika opterećenja poslodavaca utječe na bujanje ‘sive ekonomije’ i javna je tajna da se stoga brojne plaće isplaćuju po principu – minimalac na račun, ostatak na ruke. Na to je Hrvatska udruga poslodavaca ukazivala još 2007. godine, ali ništa se nije pomaklo. Ova praksa gotovo je uobičajena u građevini i turizmu gdje vlada velika konkurencija, kaže nam Deranja.

Plaće, porezi i ostale diskrepancije

– Nemojmo raditi cirkus od ljudi koji dobivaju plaću od 10 000 do 20 000 kuna jer su oni nosioci razvoja hrvatskog gospodarstva i ne smijemo si dopustiti da ih izgubimo. Imamo sreće što neće otići. Sa smanjenjem stope na dohodak napravili smo takvu famu u javnosti. Umjesto da kažemo da je to mjera kojom će se zadržati taj sloj ljudi koji nas gura naprijed, pojedini novinari potenciraju priču o menadžerima koji primaju plaću od 50 000 kuna mjesečno, pa molim vas nabrojite mi takve! U Hrvatskoj je 80 do 90% srednjih i malih poduzetnika, koliko ih si može priuštiti takvu plaću?, kaže Deranja.

Dotaknula se i pitanja nelogične raspodjele plaća zapitavši se kako je pravedno da gotovo za istu plaću rade profesori i oni koje nisu završili ni osam razreda osnovne škole. S druge strane, u jednoj je emisiji isplivala informacija da je radnik na naplatnim kućicama autoceste, koji mjesečno zasluži 7000 kuna, plaćen više od tog profesora čija plaća se kreće oko 5000 kuna.

– Ne mogu se razlikovati zakon za realni sektor i za državu! Treba ga formulirati da vrijedi za sve i onda staviti plaće u neke realne okvire. Ako se jednom liječniku koji se godinama obrazovao ponudi početna plaća od 7000 kuna, naravno da će otići. Nemam ništa protiv konstruktivne rasprave, ali nije u redu za sve kriviti ljude iz realnog sektora, zaključila je predsjednica HUP-a.

 

Komentari