Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u srpnju ove godine porasla za 1,2 posto na godišnjoj razini, što je već 18. mjesec zaredom kako raste, a uz zadržavanje povoljnih trendova u inozemnoj potražnji, analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) i u nastavku godine očekuju nastavak njezina rasta, što će u konačnici rezultirati pozitivnim doprinosom na rast BDP-a.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak da je industrijska proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima, u srpnju pala za 0,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na srpanj prošle godine porasla za 1,2 posto.
To je sporiji rast nego mjesec dana prije, kada je proizvodnja na godišnjoj razini porasla 4,1 posto. Ujedno, to je već 18. mjesec zaredom da industrijska proizvodnja raste na godišnjoj razini, što nije zabilježeno još od 2007., dvije godine prije šestogodišnje recesije.
U srpnju je najviše, za 7,3 posto na godišnjoj razini, skočila proizvodnja energije, a s rastom od 3,2 posto slijedila je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju.
Proizvodnja intermedijarnih proizvoda ojačala je za 1,1 posto na godišnjoj razini, dok je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju pala za 9,5 posto, a kapitalnih proizvoda za 2,8 posto.
Na mjesečnoj razini, prema sezonski i kalendarski prilagođenim podacima, nakon blagog rasta u lipnju, u srpnju je ponovo zabilježena negativna stopa od 0,5 posto, ponajviše kao posljedica pada proizvodnje u kategorijama kapitalnih proizvoda, za 8,9 posto te trajnih proizvoda za široku potrošnju, za 4,4 posto.
U prvih sedam mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja porasla 4,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
"Pozitivna kretanja vjerojatno su posljedica oporavka inozemne potražnje u zemljama glavnim vanjskotrgovinskim partnerima, ali i prisutnog pada zaliha tijekom prošle godine", ističu analitičari RBA.
Promatrajući prema kategorijama GIG-a, godišnji rast ukupne industrijske proizvodnje u razdoblju od siječnja do kraja srpnja podržan je rastom u svim kategorijama izuzev kategorije trajnih proizvoda za široku potrošnju, gdje je zabilježen pad od 1,3 posto. Rast u kategoriji energije iznosio je 2,4 posto, intermedijarni proizvodi za 3,8 posto te netrajni proizvodi za široku potrošnju, za 5,3 posto.
Iz RBA navode i da posebno ohrabruje činjenica da je najveća stopa godišnjeg rasta ostvarena u kategoriji kapitalnih proizvoda, koji su unatoč srpanjskom padu od 2,8 posto godišnje, u razdoblju od prvih sedam mjeseci ostvarili rast od 8,2 posto u odnosu na isto razdoblje 2015.
Promatrano prema NKD-u, srpanjski rast od 1,5 posto godišnje u prerađivačkoj industriji, koja čini gotovo 78 posto ukupnog obujma industrijske proizvodnje, pozitivno je doprinio ukupnom rastu u prvih sedam mjeseci ove godine po stopi od 5,3 posto.
U istom razdoblju, prehrambeni proizvodi, koji čine gotovo 14 posto ukupne industrijske proizvodnje, ostvarili su međugodišnju stopu rasta od 6,2 posto. Istodobno, podrška ukupnom rastu obujma industrijske proizvodnje došla je i iz kategorije rudarstva i vađenja, koja je u prvih sedam mjeseci porasla 0,5 posto, dok je u kategoriji opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija također zabilježen rast od 2,3 posto godišnje.
"Uz predviđeno zadržavanje povoljnih trendova u inozemnoj potražnji, i u nastavku godine očekujemo nastavak rasta industrijske proizvodnje, što će u konačnici rezultirati i pozitivnim doprinosom na rast BDP-a", zaključuju u RBA.
Porasla i potrošnja
U Hrvatskoj je u srpnju ove godine promet u trgovini na malo realno porastao za 4,5 posto na godišnjoj razini, što je već 23. mjesec kako potrošnja raste, i to znatno brže nego mjesec dana prije.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u srpnju, prema kalendarski prilagođenim podacima, nominalno porastao za 2 posto, a realno za 4,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
To je brži rast nego mjesec dana prije, kada je potrošnja porasla 2,8 posto na godišnjoj razini.
U srpnju je promet u trgovini na malo porastao već 23. mjesec zaredom, što još nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke. U cijelom tom razdoblju, viša stopa rasta prometa u maloprodaji zabilježena je jedino u srpnju 2015., kada je promet porastao na godišnjoj razini za 4,6 posto.
Analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) ističu da je tako i pored razmjerno visoke prošlogodišnje baze, time potvrđen neprekinuti niz pozitivnih godišnjih stopa koji datira od rujna 2014.
"Nedvojbeno da je nastavak dobrih pokazatelja snažno podržan solidnim ostvarenjima u turizmu, ali i sezonskim poboljšanjima na tržištu rada", ocjenjuju u svom komentaru.
Prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima, promet u trgovini na malo u srpnju je zabilježio realni mjesečni rast od 2 posto odnosno nominalni od 1,6 posto.
"Nastavku pozitivnih kretanja u prometu u trgovini na malo prethodila su i poboljšanja u pokazateljima zaposlenosti: prema posljednjim podacima HZMO-a u srpnju je broj osiguranika tj. obveznika plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje porastao na 1,504 milijuna, što je za 0,4 posto više u usporedbi s prethodnim mjesecom. Time je šesti mjesec zaredom zabilježen rast broja osiguranika na mjesečnoj razini, ali je potvrđen i trend rasta na godišnjoj razini, koji je neprekidno prisutan od ožujka prošle godine", kažu analitičari RBA.
Dodaju da je porast zaposlenosti najvećim dijelom rezultat većeg broja zaposlenih u turizmu, na što ukazuju i DZS-ovi podaci o broju zaposlenih u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, gdje je u srpnju zabilježen razmjerno snažan mjesečni rast od 8,8 posto.
"Pozitivna kretanja u zaposlenosti, uz rast prihoda od turizma, pozitivno utječu na veći raspoloživi dohodak te promet u trgovini na malo. Posljedično, poželjni učinci odrazit će se i na osobnu potrošnju kao glavnu sastavnicu BDP-a što će doprinijeti nastavku pozitivnog doprinosa rastu BDP-a i u trećem ovogodišnjem tromjesečju. U idućim mjesecima dodatna podrška realnom rastu prometa u trgovini na malo dolazit će i od izostanka pozitivnih godišnjih stopa inflacije", zaključuju u RBA.
Po posljednjim podacima DZS-a, u Hrvatskoj su u srpnju ove godine potrošačke cijene pale 1,5 posto na godišnjoj razini, čime je nastavljen deflacijski trend treću godinu zaredom.