29. studeni 2016.

Europska komisija predlaže produženje i povećanje Junckerovog fonda

Europski fond za strateška ulaganja EFSI dobio je pozitivne ocjene u sve tri procjene napravljene proteklih mjeseci, zbog čega je Europska komisija odlučila predložiti produženje i povećanje fonda koji je osmislio predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker prije dvije godine, poručili su iz Europske komisije danas. Prva verzija fonda koju su odvojeno ocijenili Komisija (rujan), Europska investicijska banka (listopad) i revizorska kuća Ernst&Young (studeni) dosada je s financiranjem od 27,5 milijardi eura urodio ukupnim investicijama od 154 milijarde eura (pomoć malim i srednjim poduzećima i veliki infrastrukturni projekti) u 27 država članica EU (Cipar je jedini dosad ostao bez ijednog projekta u sklopu EFSI-ja).

Privatno financiranje

Preko 60 posto ovog iznosa otpada na privatno financiranje, s obzirom da je fond zamišljen kao poticaj privatnom sektoru za ulaganja, a dosada se oko 380 tisuća malih i srednjih poduzeća okoristilo fondom. S obzirom na percipirani uspjeh, Komisija namjerava predložiti udvostručenje trajanja i veličine fonda koji bi načelno trebao u svojoj obnovljenoj verziji dovesti do barem 500 milijardi eura investicija kroz period od šest godina (dosad je to bilo 315 milijardi kroz tri godine). ‘Investicijski plan donosi konkretne rezultate i doseže do ljudi i kompanija diljem Europe. Kompanije mogu proširiti svoje aktivnosti, zaposliti nove radnike i više uložiti u istraživanje razvoj. Projekti koje je odobrio EIB unutar EFSI-ja mobilizirali su 154 milijarde eura u ukupnim ulaganjima u 27 država članica i poduprli gotovo 380 tisuća malih i srednjih poduzeća‘, ustvrdio je Katainen.

Nova verzija fonda predviđa rješavanja ključnih nedostataka koje je neovisna studija EY-a posebno istaknula, a riječ je o neujednačenoj geografskoj raspodijeli sredstava.

Nova verzija fonda predviđa rješavanja ključnih nedostataka koje je neovisna studija EY-a posebno istaknula, a riječ je o neujednačenoj geografskoj raspodijeli sredstava (uočljivo naginjanje projekata i novca bogatijim članicama), pojednostavljenju procedura i povećanju transparentnosti pri biranju projekata. Iako je EY jasno naznačio lošu geografsku ravnotežu, u Komisiji nastavljaju inzistirati kako je riječ o objektivnim razlozima, ali i da ta neujednačenost ovisi o interpretaciji, kako je objasnio Jyrki Katainen, potpredsjednik Komisije na konferenciji za medije u sjedištu Komisije u Bruxellesu.

Lista najvećih korisnika

Ako se gleda učinak EFSI-ja, konkretno, efekt koji projekti u okviru EFSI-ja imaju na BDP, onda je lista najvećih korisnika bitno drugačija od one u kojoj se gleda broj projekata i visine iznosa, smatra. Tako, primjerice, po izvučenim koristima dominira Estonija, a slijede Bugarska, Španjolska, Italija i Grčka. Glavni uzroci, prema Katainenu, za slab uspjeh nekih država članica, prvenstveno leži u slaboj aktivnosti lokalnih banaka i manjkavom popisu projekata. U Rumunjskoj, koja loše stoji po pitanju projekata u okviru EFSI-ja, bankari tvrde kako nema potražnje za financiranjem iz EFSI-ja, pravdao se Katainen. Jedan od načina na koje će Komisija pokušati potaknuti jače korištenje mogućnosti EFSI-ja bit će bolja i detaljnija tehnička pomoć i jednostavnije procedure.

Potpredsjednik zadužen za zapošljavanje, rast, investicije i konkurentnost priznao je kako EFSI nema dovoljnu vidljivost te da velik broj poduzeća i ljudi ne zna za njega. Onima koje zanima suradnja u okviru fonda Katainen je poručio kako samo trebaju kontaktirati ured Europske investicijske banke u svojoj državi. ‘Pozivamo države članice i Europski parlament da usvoje naš EFSI 2.0 prijedlog bez odgađanja i pomognu nam poduprijeti održivo investiranje u cilju vraćanja Europljana na posao i ojačati europski rast‘, zaključio je.