21. veljača 2017.

HEP krenuo sa sveobuhvatnom energetskom obnovom u svojim postrojenjima

Ivana Tarnaj
Ivana Tarnaj

Čak pet Zakona ( Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o zaštiti prirode, Zakon o zaštiti zraka, Zakon o vodama i Zakon o održivom gospodarenju otpadom) reguliraju pitanje na koji način će raditi postojeća postrojenja HEP-a, a koja sada moraju ići u modernizaciju. Istovremeno, dok prilagođava postrojenja, HEP uvodi ISO 50001 standard, što je kompanija odabrala umjesto cjelovitog energetskog pregleda, a što je preduvjet za bilo kakvo buduće prijavljivanje projekata za sufinanciranje modernizacije iz fondova EU.

Među prvima koji se prilagođavaju novim europskim pravilima gospodarenja energijom, tako je termoelektrana Zagreb u Zagorskoj, koja je, zahvaljujući investiciji u kogeneraciju vrijednu 150 milijuna eura, uspješno ishodila "okolišnu dozvolu", te nastavlja s radom. Logika, međutim, nije puka prilagodba potpisanoj Deklaraciji ili slovu Zakona. Cilj je ušteda energije.

>>>HEP Proizvodnja osigurala okolišnu dozvolu za elektranu-toplanu Zagreb

- Ukupna sadašnja proizvodna snaga EL-TO Zagreb iznosi 90 MWe. Novo postrojenje bit će, ovisno od odabrane ponude u natječaju, električne snage između 90 i 150 MWe, te toplinske snage do 120 MWt. Kogeneracijska su postrojenja, kakvo je i planirano postrojenje u EL-TO Zagreb, zbog činjenice da ne bacaju toplinu u okoliš već se ona koristi za grijanje potrošača u gradu Zagrebu, energetski najučinkovitija i okolišno prihvatljiva postrojenja - priopćeno je iz HEP-a čiji stručnjaci ističu kako će takvo postrojenje emitirati i do 30 posto manje CO2, što nije zanemariva brojka.

Dakle, HEP, osim u zagrebačkoj termoelektrani, krenuo je sa sveobuhvatnom energetskom obnovom u svojim postrojenjima. Tako je, osim termoelektrane u Zagorskoj, kogeneracijsko postrojenje već izgrađeno i u termoelektrani na zagrebačkoj Savici i termoelektrani u Sisku.

Upravo su kogeneracijska postrojenja jedan od osnovnih načina kako postići značajne uštede ukupne potrošnje energije, što je imperativ EU. Uvođenje ISO certifikata također je još jedan od rokova koje je potrebno postignuti, kako bi učinkovitost bila na zadovoljavajućoj razini. Osim toga, ISO ili energetski pregled uvjetovan je Zakonom o energetskoj učinkovitosti, a oni koji ga ne uvedu do zadanog roka, mogli bi biti i novčano kažnjeni.

>>>Anketa sugerira da model prodaje HEP-a za otkup Ine pada na referendumu

- Postrojenja HEP Proizvodnje u postupku su uvođenja sustava upravljanja energijom sukladno normi ISO 50001:2011 te se u sklopu tog postupka provode i energetski pregledi. Planirani završetak certifikacije je jesen 2017-te godine- odgovaraju u HEP-u na upit jesu li stigli predati izvješće o učinjenom energetskom pregledu, a odgovor sugerira da je država ipak prepoznala obujam tog posla, jer rok je bio siječanj ove godine. Naime, ISO i energetski pregledi sugeriraju potencijalna rješenja na izazov prilagodbe u smanjenju ukupne potrošnje energije, pa u HEP-u ističu:

- Na postrojenjima se neovisno o tomu uvode kontinuirana poboljšanja. Tako je primjerice u postrojenju EL-TO 2016. godine u rad pušten sustav snižavanja temperature dimnih plinova koji ostvaruje dodatnu godišnju proizvodnju energije jednaku onoj, primjerice, grada veličine Đakova, bez ikakvog utroška goriva- pojašnjavaju u HEP-u. Dodajmo ovome i kako, do sada, nije bilo većih mjera poticaja za energetsku učinkovitost, za velika poduzeća, od strane Europske Unije. Doduše, iz Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI), kao i iz pojedinih odjela za energetiku, koji su iz Ministarstva gospodarstva integrirani u Ministarstvo zaštite okoliša, bilo je najava da će uskoro Fondovi otvoriti vrata hrvatskim industrijalcima i za tu namjenu. Međutim, sve navedene investicije, koje je u ovom članku pobrojao HEP, financirala je isključivo ta državna kompanija.