Podaci o kretanju robne razmjene EU i njenih članica bitni su za bolje sagledavanje trendova u robnoj razmjeni Hrvatske. Naime, kako je rast izvoza Hrvatske u prvih osam mjeseci ove godine znatno usporen u odnosu na protekle dvije godine, što je ponajprije posljedica pada globalnih cijena i iscrpljivanja učinaka pristupanja Europskoj Uniji, zanimljivo je vidjeti kakvo je kretanje u drugim članicama EU.
Za početak, vrijednost izvoza i uvoza Europske unije u prvih devet mjeseci ove godine i dalje pada; vrijednost izvoza za 4,0%, a uvoza za 2,6%. Promatrano u strukturi prema glavnim skupinama izvezenih proizvoda, najviše je smanjena vrijednost izvoza energije (energenata) i strojeva, uređaja i vozila. Međutim, pad je zabilježen kod svih promatranih skupina, osim kod hrane i pića.
S druge strane, kako komentiraju iz HGK, daleko najveći utjecaj na smanjenje vrijednosti uvoza imao je uvoz energenata. Kretanje uvoznih cijena za eurozonu, koje su istodobno i pokazatelj trendova u cijenama izvoznih proizvoda, pokazuje da se i u devet mjeseci bilježio znatan pad cijene energenata i dijela sirovina na globalnoj razini. Tako su uvozne cijene sirove nafte smanjene za 26%, plina oko 20%, naftnih derivata oko 23%, ugljena i lignita oko 13%, a električne energije oko 11%. Istodobno su za približno 10% smanjene i cijene metalnih ruda, a baznih metala za približno 9%. Takvo kretanje cijene energenata i sirovina utjecalo je i na druge vrste proizvoda, uslijed čega niti kod jedne osnovne djelatnosti NKD-a nije zabilježen rast uvoznih cijena veći od 0,8% koliko je iznosio kod odjeće i nemetalnih mineralnih proizvoda.
Navedena kretanja cijena na globalnom tržištu znatno su utjecala i na robnu razmjenu članica EU. Kada se promatra vrijednost izvoza, čak je kod dvanaest članica došlo do pada na godišnjoj razini. Pritom je najveća stopa pada od čak 13% zabilježena kod Ujedinjenoga Kraljevstva. Broj članica čija je vrijednost izvoza prema nečlanicama smanjena (Extra EU) bio je još i veći, odnosno čak je kod njih šesnaest zabilježen njegov pad. U usporedbi s takvim kretanjima, Hrvatska je u prvih devet mjeseci bila među uspješnijim članicama.
Prema podacima Eurostata, Hrvatska je, s rastom izvoza od 4% u prvih devet mjeseci, bila među pet članica koje su ostvarile najveću stopu rasta svog izvoza te sedma među članicama koje su najviše povećale vrijednost svoga Extra EU izvoza. Međutim, Hrvatska nije bila tako uspješna kada je u pitanju kretanje salda robne razmjene i nalazila se u skupini od deset članica koje nisu poboljšale svoj deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom ili su ga pogoršale.