24. siječanj 2017.

Hoće li se spor oko duga koparskog Cimosa Riječkoj banci završiti vansudskom nagodbom?

Dobri su izgledi da se spor oko duga koparskog Cimosa Riječkoj banci koji je preuzela hrvatska Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) i pokrenula tužbu protiv Cimosa, riješi mimo suda čime bi Cimos izbjegao stečaj, navode u utorak slovenski mediji.

Da bi Slovenija realizirala već zaključeni kupoprodajni ugovor s kupcem Cimosa, talijanskim fondom Palladio Finanziraria, investitor je kao uvjet postavio rješenje spora nagodbom kako ga dugovi Cimosa ne bi opterećivali.

Nakon razgovora prošlog četvrtka o tom pitanju, hrvatski ministar za državnu imovinu Goran Marić i slovenski ministar gospodarstva Zdravko Počivalšek izrazili su umjereni optimizam da će se to pitanje na vrijeme riješiti, nakon što Slovenija svoj prijedlog koji je iznijela na susretu dvaju ministara dostavi u pisanoj formi.

>>>Slovenski ministar gospodarstva u Zagrebu o problematici Cimosa

Pozivajući se na neslužbene i medijske izvore, slovenski mediji u utorak navode da je slovenska strana Zagrebu poslala službeni prijedlog o vansudskoj nagodbi i isplati 5 milijuna eura, što je više nego što je nudila ranije, za dug Cimosa prema Riječkoj banci čija je glavnica oko 20 milijuna eura.

Iznos od pet milijuna eura danas spominje i zagrebački Jutarnji list, pozivajući se na neslužbene izvore.

Čini se da je u razgovorima oko rješenja tog pitanja "prevladao zdrav razum", jer bi u suprotnom talijanska kompanija odustala od ugovora, a Cimos u koji je Slovenija zadnjih godina uložila 100 milijuna eura državne pomoći završio u stečaju, navodi u utorak ljubljanski list Dnevnik.

Cimosov stečaj prema izračunu slovenske središnje banke iz 2013. godine slovenskom gospodarstvu prouzročio bi negativan ekonomski učinak od pola milijarde eura.

To je dobra vijest za Cimosove zaposlenike u slovenskom primorju i hrvatskoj Istri jer bi Cimosov stečaj prema izračunu slovenske središnje banke iz 2013. godine slovenskom gospodarstvu prouzročio negativan ekonomski učinak od pola milijarde eura, odnosno 1,2 posto nacionalnog BDP-a, piše list.

Kako navodi slovenska tiskovna agencija STA, ponuda koju je dala slovenska "loša banka" (DUTB) koja upravlja dijelom državne imovine, pa i Cimosom, na temelju loših kredita koje je preuzela od komercijalnih banaka, sadrži i obvezu investitora iz Italije da će radna mjesta u Cimosovim pogonima u Buzetu, Roču i Labinu biti sačuvana, odnosno da će oni u okviru skupine Cimos postati centar za proizvodnju automobilskih dijelova od aluminija.

Izvršni direktor slovenskog DUTB-a Imre Balogh kazao je prije nekoliko dana za list Finance, komentirajući sastanak Marića i Počivalšeka, da su izgledi za obnovu i jačanje dobrano financijski posrnule Cimosove grupe sada znatno veći te kako ne vidi puno mogućnosti da se ono što je dogovoreno u Zagrebu izjalovi, prenosi STA.