Korona i biznis
13. srpanj 2016.

Horvat: Tko zaobiđe poduzetničke teme, taj će izgubiti izbore

Ivana Tarnaj
Ivana Tarnaj

Ministar poduzetništva tehničke Vlade premijera Tihomira Oreškovića, Darko Horvat, u predizbornoj je kampanji. To ne znači kako je ovaj HDZ-ovac sa djela prešao na obećanja, jer Horvat je inžinjer koji govori o konkretnim rješenjima ili ih barem nastoji iznaći. Budimo pošteni.

Tako je u dvorani zagrebačkog hotela Westin ispričao jednu priču koja je toliko tipična za sve one poduzetnike, male, srednje ili velike, koji su pošli putem apliciranja za sredstva iz EU fondova. Bez da nepotrebno apostrofiramo ministra kako izgleda taj, najmanje godinu dana, trnovit put do bespovratnih sredstava, o istom smo imali priliku razgovarati sa vlasnikom obrta, eko imanja Natura Rab, Dušanom Kaštelanom. Ministar i Dušan ispričali su istu priču. Evo kako ona zvuči:

Kada je Dušan, zajedno sa svojom dvojicom sinova, o čijem poslovanju detaljnije možete pročitati u jednom od naših tiskanih izdanja, odlučio otvoriti reprezentativnu trgovinu ekoloških proizvoda od meda, maslina i ljekovitog bilja, otišao je podignuti kredit.

Banka mu ga je odobrila, a istovremeno je pokrenuo postupak aplikacije za sufinanciranje iz fondova EU, namijenjenih za, u ovom slučaju, ruralni razvoj.

-Na natječaj smo se prijavili 2.07.2015. godine, a rješenje smo dobili prije nekoliko dana. Odobreno nam je 113 tisuća kuna iz EU fondova, što je 25 posto investicije u izgradnju dućana, kod nas na imanju, tu na Rabu. Za papirologiju, bankovne garancije i slično, potrošili smo 25 tisuća kuna. U međuvremenu, investiciju smo završili. Na žalost, prisiljeni smo plaćati skupi kredit za investicije, a ulog nismo dobili. Hoću reći, spora administracija nije pratila ovu investiciju dinamikom koju bih ocijenio normalnom- rekao je Dušan Kaštelan za Lider.

Taj scenarij prepričao je i sam Ministar, a onda dodao: - Nema toga više.

Kako iskoristiti EU fondove

Među ciljevima koje si je zadao, kada je postao ministar, jedan od najznačajnijih bio je drastično povećati iskorištavnja EU fondova. Stoga je, za trajanja njegovog kratkog mandata, učinjeno slijedeće:

- Kada sam preuzeo ministarstvo, prvo što smo napravili jest da smo prestali pisati zakone i propise koji nisu namijenjeni poduzetnicima. Potom smo otišli među ljude, poduzetnike, i pitali što ih priječi da povlače novac iz fondova, investiraju, zapošljavaju. Taksativno su nam nabrojali - rekao je okupljenima Horvat.

Stoga su Ministarstvo i ostale institucije uključene u postupke povlačenja sredstava odlučile da se ubuduće prijavljuju projekti u kojima se od EU traži da ih se sufinancira u iznosima od 85 do 95 posto. Do sada su tvrtke mahom iz fondova uspjele pokrivati troškove investicija u omjerima od 30 do 40 posto. Bankovne garancije, najčešće su se podizale na rok od 6 mjeseci i to je poduzetnike stajalo 18 tisuća kuna. Kako ih projektna dokumentacija (točnije, administracija koja ju je morala pripremiti) nije pratila "u korak", često su se poduzetnici vraćali u te banke kako bi produžili bankovnu garanciju, što ih je koštalo dodatnih 9 tisuća kuna. Sve to događalo se, a što Dušan Kaštelan jako dobro zna, u fazi kada projekt još nije bio odobren.

6 koraka analitike

-Potom bi uslijedlio 6 koraka, analitike. Javili bi vam da ste prošli prvi, pa onda drugi korak i taman kada bi vam se probudila nada kako će sve dobro proći nitko vam se 90 dana ne bi javio niti pismom (niti slovom op.a) - opisivao je ministar i dodao kako je taj rok sveo upravo na 90 dana. Toliko vremena imaju svi oni koji će u buduće raditi na projektima za bespovratna sredstva iz strukturnih, socijalnih i svih drugih fondova EU.

-Ne želim da Hrvatska gradi infrastrukturne objekte svojim novcem, barem dok sam ja ministar, jer novac je već uplatila u zajedničku blagajnu EU. Ne želim da nam logika bude, uplatili smo 500, povući ćemo 500. Želim da bude, uplatili smo 500, povukli smo milijardu i 500 - slikovito je pojašnjavao.

Dakako, nije propustio spomenuti neke od svojih uspjeha u ovako kratkom roku ministrovanja, a referentna kamtna stopa od 0,5 posto to svakako jest. Otkrio je kako je njegovo Ministarstvo namijenilo 3 puta po 250 milijuna eura za slijedeće stvari.

Prvih 250 milijuna eura namijenjeno je Agenciji za malo i srednje poduzetnišvo, u kojoj će biti moguće dobiti i kredit i državno jamstvo. Potom, 250 milijuna eura HBOR-u, za istu svrhu, za manje referentne kamatne stope, ali i za uvođenje Hrvatske banke za razoj u segmenti direktnog investiranja. Trećih 250 milijuna eura Horvat je namijenio aktivaciji državne imovine, ali zbog činjenice da je nastupila tehnička vlada, mehanizmi državnog aparata koji odlučuju o državnoj imovini nisu operabilni, pa taj postupak nije još započeo.

Od ideje do realizacije

Osim Horvata, na skupu koji je trebao ukazati kojim putem krenuti, ako ste poduzetnik koji ima inovaciju, a koja onda podrazumijeva čitav niz administrativnih, pravnih, financijskih i inih drugih barijera, od ideje do realizacije, govorio je još jedan inžinjer, Boris Drilo, član uprave HT-a i HUP-ov stručnjak za ICT.

U nedostatku ozbiljnijeg strateškog promišljanja hrvatskog gospodarstva, u situaciji u kojoj je nastala politička situacija otegotna okolnost za razvoj poduzetništva, pogotovo malog i srednjeg ( a u kojemu se zapošljava više od 50 posto našeg stanovništva, kroz koja ostvarujemo više od 1/3 ukupnih prihoda, na što se odnosi 1/4 izvoza Hrvatske) ipak postoje iznimke, individualni uspjesi, baš kao što je to i u hrvatskom sportu. A ti, hrvatski poslovni "nogometaši" su ljudi koji se bave ICT tehnologijama.

-Mi volimo reći kako kreiramo nova radna mjesta, volimo reći da ljudi koji rade u ICT sektoru mogu raditi bilo gdje u svijetu, za njih je problem hoće li uopće raditi u Hrvatskoj, imaju viša primanja, više mogućnosti čak i ako se odluče ostati kod kuće. ICT sektor ima rast zapošljavanja i dvoznamenkastu brojku izvoza, pa iako na ljestvici najuspješnijih zemalja u tom segmentu Hrvatska ne stoji baš najbolje, bilježimo veliku šarolikost naših uspjeha i neusjeha u digitalizaciji. To nam govori da se stvari odvijaju stihijski, jer nemamo razrađenu strategiju, ali naša je prednost što smo mala država i sa nekoliko pravih poteza možemo napraviti veliki preokret- rekao je Drilo napominjući kako su naši kadrovi proizašli sa FER-a, ETF-a i srodnih fakulteta mahom u inozemstvu uspješni i priznati stručnjaci.

Bacanje dinosaura na koljena

-Digitalizacija je interdisciplinarni pojam, pa se često dogodi da ja kao inžinjer više vremena provodim s pravnicima nego na razvijanju tehnologije, a postoji i neopravdan strah od gubitka radnih mjesta. Međutim, digitalizacija potiče konkurentnost, otvara mogućnosti da diverzificiramo svoje znanje, proširimo opseg poslovanja. Za startupe to je velika prilika da naprave nered na tržištu i dinosaure baci na koljena - opisao je poslovne sustave tvrtke, HT-a, koja godišnje uloži 2 milijarde kuna u Hrvatsku. Regulativu i administraciju označio je generalnim problemom Europe, a ne samo Hrvatske. Istaknuo je kako se u SAD-u regulacija događa naknadno, a ne prije samog početka rada tvrtke, razvoja ideje etc.

-Vi čitate o uspjesima Rimca i njemu sličnima, ali niti jedan takav projekt nije rezultat državne politike, već napora pojedinaca. Ti su ljudi uspjeli pronaći financije vani, ali hajdmo napraviti da svi oni ostanu tu, u Hrvatskoj - poručio je HT-ov inžinjer.

Dodajmo još i to da je HDZ, pripremajući se za izbore, napravio anketu među biračima. Njih 38 posto reklo je kako bi sa političarima u predizbornoj kampanji željeli razgovarati o temama iz gospodarstva i poduzetnišva, a njih 18 posto zanima mirovinska i zdravstvena reforma.

-Onaj tko zaobiđe poduzetničke teme, taj će izgubiti izbore - zaključio je Horvat.