Nakon poslovnih subjekata i 650 tisuća korisnika plina u kategoriji kućanstava uskoro će osjetiti draži liberalizacije tržišta plina. Na tom valu već pliva RWE čija je ponuda od početka rujna dostupna svim kućanstvima u Hrvatskoj, bez obzira na to kojeg opskrbljivača plinom trenutačno imaju i na čiju su distribucijsku mrežu spojeni. Predsjednik Uprave RWE Plina i RWE Energije Zoran Miliša očekuje kako će u prve tri godine RWE Plin zauzeti oko 10 posto hrvatskog tržišta opskrbe plinom. – Kućanstva će u prosjeku uštedjeti pet posto iznosa na računima, a ako s tvrtkom ugovore opskrbu strujom i plinom, u prosjeku će na godinu uštedjeti iznos u vrijednosti dva mjesečna računa – poručuju iz RWE-a. Potpuna liberalizacija tržišta plina, kada država ne bi smjela nikako utjecati na odluku o cijeni plina koji Ina prodaje HEP-u, a on dalje distributerima, nastupit će 1. travnja sljedeće godine. RWE nije ograničen na domaće izvore, zbog čega ponudu može predstaviti već sada. Nadalje, onaj tko može najjeftinije nabavljati plin, vladat će tržištem. RWE Hrvatska plin kupuje po niskoj cijeni od sestrinske tvrtke u Njemačkoj (RWE Supply&Trading), zbog toga će najvjerojatnije, premda Miliša tvrdi da ne zna što će se dogoditi nakon 1. travnja, imati izrazito niske cijene te bi ta tvrtka mogla postati prvi izbor hrvatskih domaćinstava. Kao moćnog igrača na tržištu svakako treba istaknuti i Prvo plinarsko društvo. Potpisivanje obvezujućeg sporazuma s Grupom E.ON. Ruhgras, koja će im isporučivati prirodni plin, trebalo bi ga učiniti RWE-ovim najvećim konkurentom. Prvo plinarsko društvo, pod vodstvom Pavla Vujnovca, u ovom trenutku drži više od trećine ukupnog tržišta opskrbe plinom u Hrvatskoj i prihodi u 2015. prelaze mu četiri milijarde kuna. EVN Croatia, društvo u vlasništvu austrijskog dioničkog društva EVN AG, posvetio se pak gradnji 1450 kilometara plinske mreže u Dalmaciji kojom se razvodi plin do krajnjih korisnika. Kronologija promjena Da bi se shvatile odluke o liberalizaciji plina u Hrvatskoj, treba se vratiti u blisku prošlost. Problem na veleprodajnom tržištu plina pojavio se kad je država Glavnim plinskim ugovorom 2009. obvezala preuzeti Inin plinski biznis izdvajanjem tvrtke Prirodni plin iz nje i tako kupovati od Ine domaći plin po cijeni uvoznoga. Međutim, zbog političko-sudskog zapleta u slučaju Sanader-Mol prirodni plin nije izdvojen iz Ine, ta tvrtka nastavila je prodavati plin distributerima po reguliranoj cijeni, a kupovati od Ine po višoj. Tako su se povećali gubici, koje Molovi pregovarači s Vladom o Ini smatraju dugom. Vlada ne želi priznati dug i poziva se na sudsku presudu prema kojoj je Glavni plinski ugovor dio korupcijskih aktivnosti bivšeg premijera Ive Sanadera s Molovim predstavnicima. Milanovićeva vlada, želeći zaštititi opstanak malih monopolističkih plinara u državnom vlasništvu, 2014. nećka se vezano za donošenje konačne odluke o liberalizaciji tržišta koju je dvije godine prije pripremio tadašnji ministar gospodarstva Radimir Čačić. Nakon dodatnih pritisaka Europske komisije donesena je odluka kako će se od 1. travnja 2017. cijene plina za opskrbu kućanstava u sklopu javne usluge formirati isključivo prema tržišnom načelu. Iste je godine i doneseno i mnogo odluka kojima se opskrba distributera plina kućanstvima u sljedeće tri godine iz Inine tvrtke Prirodni plin, kao osveta Molu, prebacuje na Hrvatsku elektroprivredu (HEP) koja tako postaje nova opskrbljivačica plinom na veleprodajnom tržištu.
Moguće oscilacije Kako je prije napisano, poslovni subjekti već godinu dana mogu sami birati opskrbljivača plinom te s njime ugovarati cijene. Rezultat su toga troškovi niži i do 30 posto. No hoće li se to dogoditi i s kućanstvima? Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) odredila je ranije ove godine da će cijena prirodnog plina za kućanstva biti niža od 16 do 20 posto, pa bi ukupni godišnji trošak građana za plin mogao biti smanjen od 550 do 800 kuna. Razlog je takva stanja u Vladinoj odluci da je Ina sav plin proizveden u Hrvatskoj dužna prodavati HEP-u po cijeni 20,1 posto nižoj nego do tada, što znači da HEP opskrbljivačima u javnoj usluzi opskrbe plinom kućanstava plin prodaje po 24,2 posto nižoj cijena nego do tada. Marko Blažević iz HEP-a - Opskrbe plinom, tvrdi kako pogled na Eurostatove podatke otkriva kako je nakon tog posljednjeg pojeftinjenja plin u EU jeftiniji samo u Mađarskoj i Slovačkoj. Računi za plin jedan su od troškova koji su u posljednjih desetak godina u Hrvatskoj najviše skočili. Sektorske analize Ekonomskog instituta Zagreb od 2008. do 2015. pokazuju kako je cijena plina za kućanstva u Hrvatskoj porasla za 73 posto, a u EU je njegova cijena u istom razdoblju porasla samo za 25 posto. Ako pogledamo širu sliku, plin je u Hrvatskoj cijelo to vrijeme uistinu bio jeftin. U tome sedmogodišnjem razdoblju na godišnja izdvajanja za plin od hrvatskih kućanstva jedino su manje trošila ona estonska i finska, zato je teško očekivati da će cijena unatoč liberalizaciji još padati. Zoran Miliša vjeruje da će cijene pasti, kao što je bio slučaj i s poslovnim korisnicima, no priznaje da ima spekulacija da bi nakon liberalizacije i tog posljednjeg dijela tržišta cijene plina za kućanstva mogle porasti. Predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Miljenko Šunić smatra da su početne oscilacije s cijenom moguće, no isto je tako siguran da će se poslije cijene na tržištu izbalansirati, a porast potrošnje struje ponajprije dovodi u korelaciju sa životnim standardom. Neki su pak sigurni da će cijena plina za domaćinstva poskupjeti jer se plin neće dobavljati prema ugovorenoj cijeni. Gordana Jukić, direktorica Opskrbe kućanstava u Prvome plinarskom društvu, tvrdi da će se cijena prilagođavati tržišnim uvjetima, a kupci zakonski više neće biti zaštićeni i osigurani od povećanja cijena ako ga bude.
Gubitnici liberalizacije Pedesetak tvrtki zasad ima dozvole za opskrbu plinom, no teško je očekivati da će na hrvatskom tržištu opstati većina njih. – Na otvorenom tržištu samo veliki igrači moći će osigurati povoljnije cijene plina pa će mali opskrbljivači ostajati bez kupaca – tvrdi Srećko Ezgeta, predsjednik Grupacije distributera i opskrbljivača plina u HGK i direktor tvrtke Elektrometal – distribucija plina. Odgovor bi mogao biti okrupnjivanje distributera, no jedinice lokalne samouprave, dodaje Ezgeta, koje su u velikom postotku vlasnici manjih tvrtki, ne vjeruju u taj poslovni model. – U bliskoj budućnosti tržište će se konsolidirati pa očekujem da će se tržišna utakmica za nekoliko godina svesti na tri do pet velikih igrača – vjeruje Miliša. Gubitnici liberalizacije bit će zasigurno i dosadašnji monopolisti, tridesetak lokalnih distributera. U tom scenariju Gradska plinara Zagreb vjerojatno će opstati, ali mali lokalni distributeri na tržištu nemaju nikakve izglede. No dok je liberalizacija telekomunikacija, usluga taksija, struje i drugih sektora za korisnike značila manji trošak i predviđanje budućnosti tih tržišta, bilo je jednostavno, no kad govorimo o liberalizaciji tržišta plina u kućanstvima, sigurna je jedino nesigurnost. Potpuna liberalizacija cijena znači njihovu deregulaciju, pa tako naše tržište postaje zanimljivo strancima. Zbog otpora lokalnih zajednica okrupnjenju, cijena struje toliko niskih da teško mogu padati, nesređenog sustava zaštite krajnjih kupaca i mehanizma zaštite ugroženih kupaca te nesigurna odnosa između Europe i Rusije, najvećeg proizvođača plina, svaka je prognoza nezahvalna.