Hrvatsko gospodarstvo u četvrtom lanjskom tromjesečju raslo je gotovo dvostruko brže od prosjeka Europske unije, dok gledano po zemljama hrvatska je ekonomija druga najbrže rastuća, odmah iza Rumunjske, rekao je u utorak Marko Krištof, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u utorak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 3,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2015. godine. To je deveto tromjesečje zaredom da gospodarstvo raste, a ujedno i najveći zabilježeni rast od četvrtog tromjesečja 2007. godine.
Prema sezonski prilagođenim podacima, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, Hrvatska je ostvarila rast od 3,5 posto, dok je prosječni rast za 28 članica Unije 1,8 posto, rečeno je na konferenciji za medije DZS-a povodom objave prve procjene BDP-a za četvrto tromjesečje 2016. i prve procjene rasta BDP-a za 2016. godinu.
>>>Najbrži rast BDP-a u devet godina: Gospodarstvo u četvrtom tromjesečju 2016. poraslo 3,4 posto
Gledano po zemljama, a također u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, Hrvatska je druga najbrže rastuća ekonomija EU i to iza Rumunjske, čime, kako je rekao Krištof, predvodimo veći broj zemalja koje imaju stope rasta veće od 3 posto.
U usporedbi s prethodnim tromjesečjem, Hrvatska je također rasla brže od prosjeka EU.
"Prosjek EU je u usporedbi s trećim tromjesečjem iznosio 0,5 posto, a Hrvatska je rasla za 0,6 posto, dok smo po zemljama negdje u sredini. Najbrže je rasla Poljska, 1,7 posto, dok Grčka i Finska imaju negativne stope rasta u odnosu na prethodno tromjesečje", kazao je Krištof.
"Sezonski prilagođeni BDP je realno veći za 3,5 posto u odnosu na isto tromjesečje prošle godine, dok je u odnosu na prethodno tromjesečje, dakle ono treće, veći za 0,6 posto. Zanimljivo je da je stopa rasta za četvrto tromjesečje, prema sezonski prilagođenim podacima, najveća od četvrtog tromjesečja 2006. godine", istaknuo je Krištof.
Istovremeno, bruto dodana vrijednost je u zadnjem lanjskom tromjesečju bila realno veća za 3,1 posto u odnosu na zadnje tromjesečje 2015.
Bruto dodana vrijednost je u zadnjem lanjskom tromjesečju bila realno veća za 3,1 posto u odnosu na zadnje tromjesečje 2015.
Kako ističe Krištof, najveći doprinos rastu ostvaren je u djelatnosti prerađivačke industrije (6,4 posto), a slijede trgovina, sa smještajem, ugostiteljstvom i prijevozom (5,4 posto), što ukazuje na porast blagdanske potrošnje.
S druge strane, najveći doprinos smanjenju obujma zabilježen je u djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (za 3,7 posto). Kako pojašnjava Krištof, razlozi tome su, što se poljoprivrede tiče, niske temperature u četvrtom tromjesečju, pri čemu je ostvaren nešto niži output nego što je ranije bilo očekivano.
Osim toga, negativne stope su zabilježene još jedino u djelatnosti financijskih usluga i to minus 0,5 posto na godišnjoj razini, no kako ističe Krištof, u ovom slučaju treba pričekati konačne izvještaje financijskih institucija koje će biti uključeni u godišnji obračun BDP-a kako bi se dobila potpuna slika.
Također, prema prvoj procjeni, BDP za 2016. godinu je realno veći za 2,9 posto u odnosu na godinu ranije, što je najveći realni rast od 2007. godine.
Kako je naglasio Krištof, prvi put od kada se provode mjerenja na godišnjoj razini, ukupan izvoz je veći od 50 posto BDP-a, što je, kako je rekao, ohrabrujući podatak, a prvenstveno je posljedica turističke sezone.
"Prvenstveno, uzrok tome je dobra turistička sezona, jer u izvoz prema nacionalnim računima spada i izvoz usluga, a ne samo izvoz roba. No, moramo biti svjesni da mnoge druge ekonomije zapravo imaju 70-80 posto izvoza u BDP-u", napomenuo je Krištof.
DZS je objavio i da je najveći pozitivan doprinos povećanju BDP-a u proteklom tromjesečju ostvaren rastom izvoza roba za 12,4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Robni uvoz porastao je, pak, za 9,5 posto.
>>>Hoće li BDP porasti iznad 3 posto?
No, unatoč snažnom rastu izvoza u proteklom kvartalu, doprinos neto inozemne potražnje bio je negativan, za 0,3 postotna boda.
Na BDP je pozitivno utjecala i domaća potražnja. Konačna potrošnja kućanstava porasla je za 3,6 posto na godišnjoj razini, brže u odnosu na 3,4-postotni rast u prethodnom tromjesečju.
Bruto investicije u fiksni kapital porasle su u četvrtom lanjskom tromjesečju za 4,6 posto na godišnjoj razini, brže u odnosu na 2,9-postotni rast u prethodnom kvartalu.
"Osim pozitivnih stopa koje su zabilježene u sektoru građevinarstva, razlog povećanja investicija su i proizvodnja i uvoz kapitalne opreme, što je zapravo ubrzalo rast investicija na razinu od 4,6 posto na godišnjoj razini, što je u četvrtom kvartalu posljednji put zabilježeno 2007.", izjavio je Krištof.
Osim potrošnje i investicija, porasle su i druge najvažnije sastavnice BDP-a. Tako je potrošnja države ojačala 1,8 posto na godišnjoj razini, nešto sporije u odnosu na 2,1 posto u prethodnom tromjesečju.