Da ne jedu meso navodi svega 1,2% Hrvata pa možemo ustvrditi kako ova namirnica uistinu predstavlja okosnicu prehrane domaćih potrošača.
Na pitanje koliko često jedu meso zanimljivo je da gotovo četvrtina ispitanika (24,7%) ističe da meso jede svakodnevno, dok njih gotovo dvije trećine (64,9%) to čini nekoliko puta tjedno. Ostali odgovori zauzimaju znatno manje udjele pa tako 6,8% ispitanih ističe da meso konzumira nekoliko puta mjesečno, rijetko to čini njih 2,3%, a da ne jedu meso navodi samo 1,2% ispitanih građana.
>>>Zbog salmonele povučeno pileće meso Perutnine Ptuj i PG Orehovec
Svinjetina (43,5%) i piletina (42,3%) vode izjednačenu borbu kao preferirana vrsta mesa koju domaći potrošači najčešće jedu. Daleko iza dolaze teletina sa 7,8%, puretina s 5% te janjetina koju najčešće jede tek 1,4% konzumenata mesa.
Najmanje se jedu divljač i zečetina
Da postoji razlika između želja i mogućnosti otkrivaju i odgovori na pitanje koju vrstu mesa potrošači najviše vole. Piletina je vodeća s 28,4% udjela, a svinjetina je ovdje na drugom mjestu s 26,9%.
-Ove dvije vrste mesa su zamijenile mjesta u odnosu na pitanje koja se vrsta mesa najčešće jede te su izgubile značajan dio udjela pa se iz toga može izvesti zaključak kako ove vrste mesa oko 15% konzumenata jede zato što nema novaca za druge vrste mesa koje su im draže, kazao je Goran Pavlović, glavni urednik magazina Ja TRGOVAC.
>>>Zašto je crveno meso važno u dječjoj prehrani?
Teletina je značajno uznapredovala te nju najviše voli 20,9% konzumenata mesa, a veliki napredak bilježi i janjetina koju najviše voli njih 13,8%. Nešto manji rast ostvarila je i puretina sa 7,1% udjela, a tu je još divljač s 2,1% i zečetina s 0,7%.
Rijetki su potrošači koji ne konzumiraju suhomesnate proizvode
Kod suhomesnatih proizvoda najčešće se jede špek (slanina) s dosta uvjerljivih 36,9% udjela, a jedini proizvod koji drži priključak je kobasica s 23,2%.
Dvostruko manje udjela od drugoplasiranog imaju šunka (11,3%) i pršut (10,1%), a potom dolaze parizer sa 7,1%, kulen s 5,1% i vratina s 2,8%, dok ostale suhomesnate proizvode najčešće jede tek 1,9% ispitanika. Da ne konzumiraju suhomesnate proizvode kaže pak 1,6% konzumenata mesa.
Špek (slanina) također je na prvom mjestu i kada je riječ o tome koju vrstu suhomesnatih proizvoda domaći konzumenti mesa najviše vole, ali je izgubio više od 10% udjela odnosno toliko je konzumenata koji bi radije jeli nešto drugo, ali špek ili slanina im se nalaze pri ruci.
>>>Pršut Voštane osigurao dozvolu za izvoz suhomesnatih proizvoda u Hong Kong
Naime, da najviše vole špek (slaninu) navodi 25,6% konzumenata mesa, a na drugo mjesto se probio pršut s 24,4% onih koji ga najviše vole (dosta velika razlika u odnosu na samo 10,1% onih koji ga najčešće jedu).
Kobasica je na gubitku te se nalazi na trećem mjestu s 15,5%, dok je kulen napredovao te ga najviše voli 12% konzumenata mesa.
Listu zaključuju šunka s 9,8% i vratina s 9,7% te parizer s malih 2,7% udjela. Ostale vrste suhomesnatih proizvoda najviše voli tek 0,4% konzumenata mesa.
>>>Budućnost je ‘100 posto meso s 0 posto životinjskog porijekla’
Istraživanje su proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal tijekom veljače 2017. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina.
Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz metodu slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.