04. rujan 2016.

Jakša Barbić, akademik: Uprava i nadzorni odbor moraju djelovati u interesu društva, a ne dioničara

Tematika korporativnog upravljanja posljednjih se godina sve češće pojavljuje u medijima, na raspravama i okruglim stolovima. Odgovornost koju nose uprave i nadzorni odbori golema je. Barem u privatnom sektoru. U državnome u teoriji je tako, no u praksi malo drugačije. Odnosom između nadzornih odbora i uprava bavit će se i Liderova konferencija ‘Korporativno upravljanje u 21. stoljeću‘ koja će se održati sredinom rujna u Zagrebu. Također, u sklopu Lider akademije ove će jeseni za sadašnje i buduće članove nadzornih i upravnih odbora te upravnih vijeća biti održan seminar o korporativnom upravljanju na kojemu će jedan od predavača biti akademik Jakša Barbić, zacijelo jedan od najvrsnijih stručnjaka za tu problematiku. Pisao je Zakon o trgovačkim društvima početkom 90-ih i tijekom karijere bio je član velikog broja nadzornih odbora te predsjedatelj mnogih glavnih skupština i skupština trgovačkih društava.

– Godinama sam član jednog od mnogih nadzornih odbora u kojima sam radio. Prije petnaestak godina poznati bankar, inače Amerikanac, postao je član nadzornog odbora. Prije negoli je došao, posavjetovao se s odvjetnicima. Tražili su da im dostavi engleski prijevod odredbi hrvatskoga Zakona o trgovačkim društvima  o odgovornosti članova nadzornog odbora. Znate što su mu poručili: ‘Ovi Hrvati ludi su kao i Nijemci, imaju najrigoroznije uređenu odgovornost u svom zakonu.‘ Savjetovali su mu da može prihvatiti da bude član nadzornog odbora ako dioničko društvo sve članove tog odbora osigura kod osiguravatelja od odgovornosti za štetu koju bi eventualno mogli nanijeti društvu ili drugim osobama. I to se dogodilo. To vam govori koliko su propisi u Hrvatskoj rigorozni. No njihova je primjena, nažalost, nešto  drugo – govori nam akademik Barbić.

• Koliko su članovi uprava i nadzornih odbora državnih poduzeća kompetentni za taj posao? – Teško je to generalizirati jer ima i dobrih primjera, ali ne sviđa mi se što političke stranke imaju svoja takozvana lena i kažu: ‘Moji ljudi bit će u upravi odnosno nadzornom odboru tog društva, a vaši onog društva.‘ To nije dobro, to sliči naplati za zasluge na izborima, a da stručnost nije u prvom planu. U nekoliko smo navrata čitali u tisku o slučajevima koji su završili i sudskim procesima u kojima su takva društva vodili ljudi s upitnim kompetencijama, politički poslušnici.

• Imate primjer? – Razni su, ali o njima nemam neposrednih saznanja. Iz medija su mi poznati oni u Hrvatskoj elektroprivredi iako ne znam što je zapravo točno. U upravama takvih društava, ali i u nadzornim odborima, moraju biti osobe koje isključivo zadovoljavaju stručne uvjete za takav posao. To su ljudi koji su se negdje već dokazali, koji su dobri menadžeri i koji će raditi isključivo u interesu društva. Član nadzornog odbora mora biti osoba koja zna, koja može i hoće obavljati taj posao i u koju se ima povjerenje. Onaj tko ne ispunjava neki od tih uvjeta, ne bi smio biti član tog organa društva. Kod nas se nešto važno pogrešno shvaća: organi dioničkog društva moraju raditi isključivo u interesu tog društva, a ne u interesu dioničara.

• Možete li to detaljno objasniti? – Članovi uprave i nadzornog odbora, a Zakonom o trgovačkim društvima od njih se to izričito zahtijeva, djeluju samo u interesu društva. Razlog tomu vrlo je jednostavan: kad bi organi dioničkog  društva radili u interesu dioničara, zapravo bi štitili većinskog dioničara i zapustili interese onih malih jer bi morali poštovati odluku većinskog dioničara. A to nije tako, svi moraju biti zaštićeni. Pod jednakim uvjetima svi dioničari imaju jednaki položaj u društvu. Dioničari smiju ostvarivati svoj interes samo u sklopu interesa društva. Kad bi član uprave djelovao u interesu i pod utjecajem  pojedinog dioničara, makar taj imao udjel od 90 posto, odgovarao bi za tako nanesenu štetu i preostali dioničari, koliko god ih malo bilo, mogli bi tužbom na sudu zahtijevati od njega, od člana uprave koji je tako postupio i od onoga tko je od toga imao koristi, da nadoknadi tako nanesenu štetu. Cijeli razgovor pročitajte u novom broju Lidera koji je na kioscima.