07. ožujak 2017.

Kud korisnici okom, tud mediji skokom

Vjjerojatno ništa u pustim stoljećima postojanja onoga što nazivamo tradicionalnim medijima nije imalo toliko velik i negativan efekt na njihovo funkcioniranje kao tehnološka revolucija proteklih nekoliko desetljeća. Uspon interneta, bez daljnjeg okosnica cijele priče, potpuno je izmijenio navike korisnika medijskog sadržaja, pa time i cijelu industriju koja uporno traži nove načine financijske održivosti i hvata korak s razmaženim i prevrtljivim masama.

Pitanje prisutnosti

Nikad veća dostupnost često besplatnog sadržaja uparena s nikad većim brojem distribucijskih kanala rezultirala je općim metežom i nesnalaženjem svih ‘starih‘ medija, praktički bez iznimke. Budućnost medija u međuvremenu se svela na ‘jednostavno‘ pitanje distribucije sadržaja, što sa sobom povlači niz povezanih problema, od naplate i brzine, preko lakoće uporabe do rasprostranjenosti.

>>>Nećete vjerovati što mediji čine vašoj psihi!

Klasični kanali poput televizije, radija i tiska prošireni su društvenim mrežama, internetskim formama poput blogova, aplikacijama za mobitele, tablete i druge uređaje, a s obzirom na to da mlađe generacije uglavnom medijski sadržaj konzumiraju putem tih proširenih kanala mediji se tome pokušavaju prilagoditi, više ili manje uspješno.

Sadržajni inženjering

No manji je problem biti prisutan na svim relevantnim platformama i biti brz, mnogo je veći izazov na tome i zaraditi, o čemu svjedoči primjer Guardiana, koji je svoju internetsku stranicu uspio učiniti jednom od najposjećenijih, ali i dalje bilježi gubitke u desecima milijuna funti. Prisutnost je presudna, ali ne jamči financijski uspjeh. Kao da to nije dovoljno, bujanje raznovrsnih startupova proizvelo je svježu konkurenciju s kojom se jednako teško nositi. Vižljastiji digitalni mediji poput Huffington Posta ili BuzzFeeda odvukli su pozornost korisnika (doduše i BuzzFeed se u posljednje vrijeme muči s isplativošću), jednako kao što tehnološke kompanije rapidno osvajaju prostor nekoć rezerviran za tradicionalne medije. Divovi poput Googlea i Facebooka prvo su preuzeli marketing, a u posljednje vrijeme sve više ulaze i u stvaranje sadržaja, što uzrokuje dodatne probleme etabliranim medijima naviknutima na stare distribucijske sustave i koncepte izrade sadržaja. Paradoksalno, i jedni i drugi imaju tek polovinu cijele priče jer tehnološke kompanije razumiju tehnologiju, ne nužno i kreiranje sadržaja i obrnuto, s tim da medijske kompanije mnogo lošije prolaze neovisno o tome jer ovise o jednom izvoru prihoda, a tehnološke imaju znatno širi opseg i medijskim se sadržajem bave zasad periferno. Jedan od odgovora je više i ozbiljnije uključiti inženjere i stručnjake za tehnologiju u osmišljavanje načina distribucije i proizvodnje sadržaja, pa čak i pokrenuti vlastite startupove ili investirati u postojeće, naravno ako za to postoje resursi i uvjeti. Ni to, dakako, ne znači rješavanje osnovnog problema isplativosti, ali je svakako osnovni preduvjet za njezino postizanje.

Signali distruptora

Neki od trenutačno razvikanih startupova u medijskom sektoru, kao i oni nešto stariji pokušaji, sugeriraju što treba tražiti i u kojem se smjeru kretati. Primjerice, bivši direktor BuzzFeeda Jon Steinberg pokrenuo je Cheddar, stranicu s novostima u videoformatu, a tvorci Twittera počeli su raditi na novom konceptu Medium, platformi za bloganje koju upotrebljava više od 25 milijuna korisnika na mjesec i omogućuje kompanijama stavljanje blogova sa svojih internetskih stranica. Imajući u vidu da se gotovo svi natječu za pozornost famoznih milenijaca, velik dio ponude ide u tom smjeru, uključujući Mic, stranicu s vijestima namijenjenu ponajprije mlađoj publici.

A kad je riječ o mlađim korisnicima, mnogi mediji okreću se i Snapchatu, mobilnoj platformi za dopisivanje koja je slavu stekla među tinejdžerima kao sjajan servis za razmjenu golišavih fotografija.

A kad je riječ o mlađim korisnicima, mnogi mediji okreću se i Snapchatu, mobilnoj platformi za dopisivanje koja je slavu stekla među tinejdžerima kao sjajan servis za razmjenu golišavih fotografija. U međuvremenu mnogo je truda uloženo u promjenu imidža i prvi se rezultati mogu vidjeti, sve se više kompanija koristi tim kanalom za ‘ozbiljnu‘ komunikaciju s korisnicima. Američki startup Kya integriran je s WordPressom kako bi omogućio lakše praćenje publike u svrhu boljeg razumijevanja i kalibriranja sadržaja prema njezinu očekivanju.

Dinamična scena

Koncept pitanja i odgovora, koji rabe mnogi poznati mediji, u francuskoj aplikaciji Quanda dobio je logičnu ekstenziju u obliku videa koji odgovaraju na napisana pitanja, a odgovore se može lako dijeliti. Discourse Analytics otkriva zašto korisnici konzumiraju neki sadržaj, što drastično olakšava kreatorima medijskog sadržaja razumijevanje želja korisnika, a EmoVu s pomoću umjetne inteligencije prepoznaje izraze lica korisnika tijekom gledanja videomaterijala. Lingspot poboljšava iskustvo gledanja televizije davanjem relevantnih članaka, fotografija, profila i drugih informacija na drugom ekranu i aplikacijama na pametnim televizorima.

>>>Mediji propuštaju priliku popraviti svijet

Tu je i Watchup, razvijen na Stanfordu, koji korisnicima gledanje vijesti reinovira davanjem personaliziranog videoprijenosa sastavljenog od provjerenih izvora vijesti diljem svijeta. To je, jasno, samo mali presjek dinamične startup-scene proteklih nekoliko godina, ali naznačuje neke načine promišljanja distribucije i kreiranja medijskih i zabavnih sadržaja. Umjesto da prate trendove, mediji bi ih trebali anticipirati ili čak generirati, što je svakako lakše reći nego učiniti.

Sve odjednom

Nit vodilja za medije je količina korisnika, svi su zasad uvjereni da doprijeti do što više ljudi što brže svojim sadržajem otvara vrata marketinškog raja, pa su fokusirani na pokrivanje maksimalnog broja digitalnih platformi. Ipak, prihodi su druga priča i većina ne uspijeva pretočiti svoju prisutnost na cijeloj lepezi distribucijskih kanala u veću bilancu. Iako je ulaganje u te platforme mnogo jeftinije od nekadašnje tehnologije, još se često pokazuje neisplativo, ali nužno. Koliko god bio problem zaraditi, svaki medij koji drži do sebe mora biti prisutan na svim iole korištenijim platformama, inače riskira gubitak vlastite relevantnosti u očima korisnika te time gubi i potencijal za zaradu. Jednostavnije, kamo oni idu, mora ići i medij. Inoviranje novih koncepata distribucije i stvaranja sadržaja može svakako pomoći, kao i upotreba tehnologije za bolje razumijevanje korisnika, a to bi, logično, u nekom trenutku trebalo rezultirati i većim prihodima. Ili ne.