Porezno rasterećenje, dizanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, izgradnja socijalno pravednijeg poreznog sustava osnovni su ciljevi porezne reforme, rekao je ministar financija Zdravko Marić, predstavljajući u utorak Hrvatskom saboru paket od 15 zakona koji se tiču cjelovite porezne reforme. Marić ističe da su od početka rada na poreznoj reformi jasno postavljeni njeni osnovni ciljevi, a to su porezno rasterećenje, kako poduzenika, tako i građana, te dizanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, kao važan implus gospodarskom rastu te stvaranju i otvaranju novih radnih mjesta.
- Izgradnja socijalno pravednijeg poreznog sustva i u konačnici društvenog poretka, stabilan i jednostavan porezni sustav također je jedan od ključnih elemenata kojima smo se vodili od početka ovog velikog posla, rekao je ministar zastupnicima, pred kojima se porezna reforma nalazi u prvom čitanju.
Marić kaže da se mislilo i na poreznu administraciju te sva tijela usko vezana uz naplatu poreza, nastojalo se pojednostaviti i pojeftiniti procedure koje će značiti bolju uslugu, javljaju mediji. U konačnici, mislilo se i na pružanje pravne sigurnosti, veće pravne i porezne sigurnosti poreznim obveznicima, uzimajući u obzir fiskalne mogućnosti i ne dovodeći u pitanje održivost hrvatskih javnih financija, rekao je ministar, koji je Saboru pojedinačno predstavio svih 15 predloženih zakona, osam novih i sedam zakonskih izmjena.
Reforma stupa na snagu s početkom 2017.
Porezna reforma koja se nalazi pred Saborom na snagu treba stupiti s prvim danom iduće godine, a njome bi najniža stopa PDV-a od 5 posto i nadalje ostala za kruh, mlijeko, lijekove i ortopedska pomagala te knjige. Od početka 2017. snižena stopa PDV-a od 13 posto proširila bi se i na isporuku električne energije, odvoz komunalnog otpada, dječje sjedalice za automobile, pogrebnu opremu, te repromaterijal u poljoprivredi. Snižena stopa od 13 posto više se ne bi primjenjivala na usluge u ugostiteljstvu i isporuku bijelog šećera, koji bi se od početka 2017. oporezivali stopom od 25 posto. Od početka 2018. godine digao bi se prag za obvezatan ulazak u sustav PDV-a s trenutačnih 230 na 300 tisuća kuna.
Glavne promjene kod poreza na dohodak su smanjenje stopa poreza s 25 na 24 i s 40 na 36 posto, uz povećanje osobnog odbitka, koji bi bio na jedinstvenoj razini od 3800 kuna za sve. Najavljene su i korekcije za uzdržavane članove, uz znatnu progresiju za djecu. U sklopu izmjena u sustavu poreza na dobit najvažnija promjena je smanjenje opće porezne stope s 20 na 18 posto, a za male i srednje poduzetnike te poljoprivrednike na 12 posto. Predloženo je i ukidanje olakšica za reinvestiranu dobit, paušalno oporezivanje neprofitnih organizacija i drugo. Kao jednokratna mjera u 2017. godini kod kreditnih se institucija predlaže otpis djelomično nadoknadivih i u potpunosti nenadoknadivih plasmana, utvrđenih u skladu s Odlukom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija Hrvatske narodne banke, na dan 31. prosinca 2015.
Doprinosi i na drugi dohodak
U sustavu doprinosa najveća je novina uvođenje obveze plaćanja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i na drugi dohodak, ali po upola sniženim stopama (mirovinski 10 posto i zdravstveni 7,5 posto). Predlaže se i smanjenje razlike između minimalne plaće i najniže osnovice te ukidanje iznimaka od plaćanja doprinosa, npr. kod autorskih prava, za isporučena umjetnička djela ili primitke umirovljenika.
Prema novom Zakonu o porezu na promet nekretninama stopa tog poreza bila bi smanjena s 5 na 4 posto, a ukinulo bi se oslobođenje od plaćanja za kupnju prve nekretnine kojom se rješava vlastito stambeno pitanje. U skladu sa sniženjem stope poreza na promet nekretninama, Ministarstvo financija novim zakonom o lokalnim porezima predlaže smanjenje stope poreza na nasljedstva i darove s 5 na 4 posto, a novina je plaćanje poreza na cestovna motorna vozila prilikom registracije u stanicama za tehnički pregled. Također, predlaže se i ukidanje poreza na tvrtku ili naziv za sve poduzetnike. Transformacijom komunalne naknade u tzv. jednostavni porez na nekretnine od 2018. mijenja se i plaćanje poreza na kuće za odmor i spomeničke rente, koji će biti objedinjeni.
Prijedlogom novog općeg poreznog zakona ukinuo bi se relativni rok zastare i uveo jedinstveni rok zastare od šest godina. Izmjenama Zakona o fiskalizaciji brisao bi se pojam "mali obveznik fiskalizacije", koji bi od 2017. morao izdavati račune putem elektroničkih naplatnih uređaja.
Novi zakon o upravnim pristojbama predviđa da se unutar projekta e-Građani uspostavi i sustav e-Pristojbe, koji bi omogućio da se upravne pristojbe plaćaju elektroničkim putem neovisno o njihovu iznosu.
Efekti porezne reforme u 2017. procijenjeni na 1,5 do 2,5 milijardi kuna
Za 2017. efekti ovih mjera su procijenjeni, u odnosu na nominalni BDP, između 1,5 milijardi i 2,5 milijardi kuna, u odnosu na zaposlenost između 6.500 i 11.500 novih radnih mjesta, te povratni efekt na proračun između 400 i 800 milijuna kuna, naglasio je ministar Marić.
Žestoka rasprava
Odgovarajući na kritike oko dijela porezne reforme koji se odnosi na nekretnine, ministar Zdravko Marić najavio je da će se pomoći mladim obiteljima kroz subvencioniranje kamata za kupnju prve nekretnine, a detalje će, kazao je, obznaniti ministar graditeljstva Kuščević.
- Sigurno da mlade obitelji koje rade na rješavanju svog stambenog pitanja nećemo zanemariti, kazao je ministar financija.
Giovani Sponza iz IDS-a predložio je da stopa PDV-a na ugostiteljstvo ostane ista, a da se Vlada obveže donijeti Zakon o turističkom zemljištu i da na taj način napuni proračun. Poručio je da se većom stopom PDV-a uništava turizam, a mladi tjeraju iz zemlje.
Zastupnik Branimir Bunjac iz Živog zida poreznu je reformu nazvao velikom obmanom.
- Ova reforma ide u korist bankama prije svega. To je politički dogovor banaka da im kompenzirate gubitke i to na radu svih poštenih građana. Ministar Marić mu je odgovorio da je otpis dugova dobar za sve jer će banke ‘trajno brisati svoja potraživanja‘.
Željko Jovanović (SDP) smatra da je reforma necjelovita.
- To je paket poreznih zakona pomaže bogatima, a koji tu pomoć ne trebaju. Kako objasniti ukidanje poreznog Uskoka?, pita Jovanović.
Ministar Marić je odgovorio da nikada nije bila namjera ukinuti porezni Uskok već da on raste i da će biti kadrovski ojačan.