09. prosinac 2016.

Mencinger: Najbolje bi bilo da ECB novostvoreni novac podijeli direktno građanima

Umjesto da se novac za kvantitativno olakšanje koristi za otkup državnih i korporativnih obveznica, što je politika Europske središnje banke (ECB), bilo bi ga bolje podijeliti građanima, smatraju neki slovenski ekonomisti, među njima i Jože Mencinger, prenose u petak slovenski mediji.

‘Novac iz helikoptera‘ je popularizirao američki ekonomist Milton Friedman u 1969. godini u znanstvenom radu ‘Optimalna količina novca‘.

Cilj otkupa državnih obveznica problematičnih država u eurozoni je spriječiti rast kamatnih stopa, te povećanjem novca u optjecaju potaknuti inflaciju i gospodarski rast, no ta je politika potpuno promašena, kazao je Mencinger za ljubljanski dnevni list Dnevnik od petka.

Mencinger je ugledni ekonomist, a prije 25 godina bio je potpredsjednik slovenske vlade zadužen za gospodarstvo. Iako je i dalje utjecajan, neki ga mlađi kolege smatraju konzervativnim i drže da su neke njegove kritike neoliberalizma politički motivirane, a pojedini prijedlozi daleko od realnosti.

Mencinger je u razgovoru za Dnevnik kazao da većina novca koji za ponovni otkup dionica zaduženih država plasira ECB završi u rukama "bogatih investitora i burzovnih špekulanata", a ne u zdravim novim investicijama, te da se tako priprema teren za novu krizu.

ECB je u četvrtak produžio program kvantitativnog olakšanja za najmanje 9 mjeseci, sa 60 milijardi eura mjesečno za otkup obveznica.

Univerzalni temeljni dohodak

Za pokretanje gospodarskog rasta najbolje bi bilo taj novac podijeliti građanima, kazao je Mencinger, ponavljajući ideju o davanju priloga građanima kroz univerzalni temeljni dohodak (UTD) koji bi se mjesečno dijelio stanovnicima država bez obzira rade li i imaju li prihode, kao popularno nazvani "helikopterski novac", odnosno novac bačen iz zraka.

Na taj bi način, kaže Mencinger, preusmjeravanjem plasmana ECB-a na rast potrošnje bio učinjen pravi potez, a svaki bi Europljanin dobio više od 200 eura mjesečno.

Ideja univerzalnog temeljnog dohotka nedavno je odbačena na referendumu u Švicarskoj, ali neka istraživanja u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i Španjolskoj govore da je kod ljudi dosta prisutna. Umjesto davanja gotovog novca na račune građana postoje i drugi prijedlozi, na primjer da se plasmani od kvantitativnog olakšanja ulažu izravno u proračune država koje imaju fiskalne teškoće ili da se upotrijebe za financiranje izbjegličkog tereta, o čemu u Europi još nema suglasja, rekao je za list ekonomist Igor Masten.

Ideju o ulaganju novca u potrošnju, pa i pomoću dodjele univerzalnog temeljnog dohotka svim građanima podržava i nekadašnji ministar za razvoj Jože Damjan.

"Takozvani  helikopterski novac ECB-a je u osnovi zapravo socijalni doprinos države svim stanovnicima, a plaća ga ECB, jer na takve kredite države ne plaćaju kamate", kazao je Damjan.

On smatra da bi plasman velikih sredstava u potrošnju građana, a ne više u obveznice i banke, imao društveno opravdanje i politički smisao, ali ne vjeruje da bi na to pristala Njemačka čija kancelarka Merkel zastupa politiku štednje i fiskalne stabilizacije i boji se monetarne politike koja bi izazvala inflaciju.

"Vjerojatno će kriza morati potrajati još desetak godina da se ta ideja počne primati i u Njemačkoj", kazao je Damjan.