Korona i biznis
29. siječanj 2017.

Mirovinci upravljaju imovinom vrijednom četvrtinu BDP-a

Kada netko upravlja imovinom koja iznosi četvrtinu BDP-a jedne države, onda možemo reći da je to važan igrač. Odnosno igrači. Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za prosinac 2016., četiri obvezna mirovinska fonda upravljala su s 84,18 milijardi kuna imovine. To je za čak 10 milijardi kuna više nego godinu prije, a istodobno su od svojih članova putem uplata dobili 5,33 milijarde kuna. Podsjetimo samo da su četiri fonda od početka djelovanja od svojih članova dobila 61,34 milijarde kuna uplata, što bi značilo da je stvorena razlika od 22,84 milijarde kuna!

Dominantna ulaganja

Pregledavajući Hanfinu statistiku, i dalje se vidi da OMF-ovi dominantno ulažu u hrvatske državne obveznice. Na kraju 2016. u tim su papirima imali 60,37 milijardi kuna, odnosno 6,5 milijardi više nego godinu prije – riječ je o porastu od 12 posto. Povećala se i imovina koju mirovinci imaju i u domaćim dionicama. Na kraju prošle godine u dionicama su držali 10,32 milijarde kuna, što je za 2,58 milijardi više nego godinu prije, odnosno riječ je o porastu od 33,3 posto. – U skladu sa zakonskim ograničenjima i činjenici da je najveći AZ obvezni mirovinski fond kategorije B, općenito možemo reći da smo najviše ulagali u instrumente s fiksnim prinosom tj. obveznice, gdje prevladavaju hrvatske državne obveznice. No u AZ obveznom fondu kategorije A, u kojem u dionice možemo ulagati do 55 posto imovine fonda, gotovo smo dosegnuli taj limit s više od 50 posto imovine fonda u dionicama – poručuju iz AZ fonda.

>>>Mirovinski fondovi doprinose građana oplodili s pedesetak posto

Kažu da je 2016. bila specifična prema velikim ulaganjima AZ obveznih mirovinskih fondova u hrvatske turističke kompanije. – Tako smo zajedno s Valamarom sudjelovali u projektu privatizacije Imperiala Rab, u kojem sada držimo više od 34 posto dionica Društva, povećali smo i udio u Liburnia Riviera Hotelima na gotovo osam posto kompanije, kao i u Arenaturistu (udjel u izdavatelju veći od osam posto). Sudjelovali smo i u dokapitalizaciji Ilirije d.d. Udjel u Končar grupi premašuje 14 posto, a povećali smo i udio u Atlantic Grupi, na više od osam posto – kažu u AZ fondu. Na kraju 2016. AZ OMF upravljao je s 33,12 milijardi kuna imovine. A ni prinosi nisu bili zanemarivi. Kategorija B, najdominantnija podvrsta fonda, ostvarila je prinos od 5,74 posto.

Nastavak pozitive

Fond PBZ Croatia osiguranja kategorije B najviše je bio uložen u domaće obveznice (oko 64 posto imovine), a 30-ak posto fonda bilo je uloženo u domaće i strane dionice. – U fondu kategorije A znatno smo više ulagali u dionice, i više od 50 posto, što nam je omogućeno Zakonom – kažu iz PBZ/CO-a. Taj je OMF na kraju 2016. imao imovinu od 13,89 milijardi kuna, što je gotovo dvije milijarde kuna više nego godinu dana prije. – Fondovi pod upravljanjem Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima protekle su godine najviše ulagali u državne obveznice, dionice hrvatskih poduzeća, dionice stranih izdavatelja, pretežno s europskih tržišta i američkoga dioničkog tržišta te fondove koji imovinu ulažu na najveća i ujedno najlikvidnija svjetska dionička tržišta – poručuju iz tog fonda. Na domaćem dioničkom tržištu očekuju nastavak pozitivnih gospodarskih kretanja potaknutih razmjerno visokom stopom gospodarskoga rasta, daljnjim padom stope nezaposlenosti, nastavkom rasta osobne potrošnje i daljnjim smanjivanjem proračunskoga deficita. – Uz još jednu uspješnu turističku sezonu, koja bi trebala osigurati pozitivan saldo na računu tekućih transakcija, percepcija rizika države mogla bi se dodatno smanjiti i dovesti do podizanja izgleda rejtinga države od vodećih svjetskih agencija za procjenu kreditnoga rejtinga – ističu iz RBA OMF-a.

Mogućnosti rasta

Smatraju da bi pozitivna gospodarska kretanja trebala utjecati i na poslovne rezultate korporativnoga sektora, posebice kod tvrtki koje su se proteklih godina pokazale uspješnima u ograničavanju troškova ili ulaganju u obnovu postojećih kapaciteta (turizam), odnosno ubrzavanju rasta putem akvizicija na stranim tržištima.

U AZ-u ove godine očekuju nastavak fiskalne konsolidacije, odnosno smanjenje proračunskog deficita te nastavak privatizacijskih projekata za koje su kao dugoročni investitor prirodno zainteresirani.

– Zbog navedenoga vidimo potencijal nastavka rasta domaćega dioničkog tržišta. Od rizika za domaće tržište kapitala svakako bismo izdvojili političku neizvjesnost i njezin utjecaj na globalnu ekonomiju. Na stranim dioničkim tržištima u 2017. godini očekujemo povećanu volatilnost potaknutu neizvjesnošću zbog gospodarske politike novoga američkog predsjednika, najavljenim izlaskom Velike Britanije iz članstva EU te izborima u Francuskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj. Naznake trenda deglobalizacije negativnim bi utjecajem mogle umanjiti pozitivne učinke ekspanzivne monetarne politike središnjih banaka, koja je ostala jedan od najvažnijih pokretača rasta cijena dionica od 2009., i tako smanjiti ovogodišnje prinose na svjetskim dioničkim tržištima – napominju iz RBA OMF-a. U AZ-u ove godine očekuju nastavak fiskalne konsolidacije, odnosno smanjenje proračunskog deficita te nastavak privatizacijskih projekata za koje su kao dugoročni investitor prirodno zainteresirani. – Zainteresirani smo za infrastrukturne projekte, projekte dokapitalizacija i privatizacija, odnosno projekte u kojima se nude velika pojedinačna ulaganja, koja su primjerena našoj veličini i investicijskim mogućnostima. Što se tiče privatnog sektora, jedna od odrednica naše investicijske politike jest ulaganje u domaće tvrtke u kojima prepoznajemo kvalitetan menadžment i dugoročno postavljenu strategiju razvoja i rasta – napominju u AZ-u.

Upravljačke želje

Upravo je privatizacija, odnosno njezin nastavak, ključna stavka ove godine. Doduše, bila je i prošle, ali s obzirom na to da smo lani promijenili tri vlade, nažalost, nije bilo moguće očekivati neke promjene. Jedino što je država uspjela prodati Končarove dionice upravo mirovinskim fondovima. Prije točno godinu dana četiri su mirovinska fonda, objavljujući svoje poslovne rezultate, jasno poručila tadašnjoj vladi da imaju 25 milijardi kuna ulagačkog potencijala. Od tada se taj iznos nešto i povećao. No OMF-ovi su željni kupovanja dionica kompanija koje su trenutačno u državnom vlasništvu. I ne samo da bi kupovali, nego bi i upravljali, što je zapravo i preduvjet njihova angažmana.

>>>Matek: Mirovinski fondovi puno ulažu u obveznice, no niske kamate dugoročno nisu dobre

– Kad je riječ o očekivanjima od svake vlade, pa i ove, možemo ponoviti svoj odgovor od prošle godine: očekujemo partnerski odnos u daljnjem ostvarivanju ciljeva i mjera zacrtanih na početku mirovinske reforme. Svi zacrtani ciljevi i očekivanja vezani uz drugi stup do sada su ostvareni osim plana sustavnog podizanja stope izdvajanja za taj stup – kažu u AZ fondu. RBA OMF spreman je razmotriti potencijalno ulaganje u projekte koji bi uz prihvatljivu razinu rizika omogućili ostvarivanje povrata za njegove članove. – Spremni smo poduprijeti aktivnosti u tvrtkama u kojima udjele imaju naši fondovi i država, a koji će voditi kvalitetnijem korporativnom upravljanju i stvaranju uvjeta za uspješnije poslovanje tvrtke. U upravljanju ulaganjima Društvo već godinama provodi aktivnu ulogu sudjelujući u radu skupština dioničara i podnoseći prijedloge koji idu u prilog članovima naših fondova – kažu u tom fondu. S obzirom na to da su njihova dosadašnja ulaganja sektorski i geografski raspršena, načelno govore o tome da nemaju sektor u koji bi željeli ulagati, nego da će konačnu odluku donijeti nakon što država objavi koja poduzeća namjerava privatizirati i pod kojim uvjetima.