01. ožujak 2017.

Nastavlja se pad inozemnog duga na godišnjoj razini

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), bruto inozemni dug krajem studenoga 2016. iznosio je 43,8 milijardi eura, što je 3,3 milijarde ili 6,9 posto manje nego na kraju studenoga 2015., a iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) ocjenjuju da bi udio inozemnog duga u BDP-u na kraju 2016. mogao po prvi put nakon 7 godina ponovno pasti ispod 100 posto.

Ovime je nastavljen je kontinuitet pada bruto inozemnog duga na godišnjoj razini, koji se kontinuirano proteže od prosinca 2015. godine, ističu iz HGK. Na mjesečnoj razini, pak, bruto inozemni dug Hrvatske porastao je za 1,3 milijarde eura.

Iz HGK navode i da je kretanje inozemne zaduženosti primarno determinirano pomacima u razini duga ostalih domaćih sektora i opće države, na koje se trenutno odnosi 35,7 posto, odnosno 34,2 posto ukupnog bruto inozemnog duga.

Smanjenje duga opće države

Dug opće države kontinuirano se smanjuje u posljednjih devet mjeseci (u studenomu prošle godine za 6,7 posto), dok se kontinuitet smanjivanja duga ostalih domaćih sektora protegao na 11 mjeseci (u studenomu prošle godine smanjen je za 5,3 posto).

Država smanjuje svoj inozemni dug zbog dobrih fiskalnih pokazatelja i osjetno smanjenoga proračunskog manjka, koji ograničava potrebu za zaduživanjem, što je dodatno podržano većom orijentacijom na financiranje na domaćemu financijskom tržištu, napomenuli su iz HGK.

Kod ostalih domaćih sektora, odnosno tvrtki, razina bruto inozemnog duga se smanjuje zbog visoke likvidnosti i relativno niskih kamatnih stopa na domaćem financijskom tržištu, pa inozemno zaduživanje gubi na atraktivnosti, posebice uzimajući u obzir tečajne i druge s tim povezane rizike.

Nastavak razduživanja bankarskog sektora

Druge monetarne financijske institucije bilježe najdugotrajniju tendenciju inozemnog razduživanja,a njihov se dug na godišnjoj razini kontinuirano smanjuje u posljednjih 55 mjeseci. U HGK ističu da je riječ o nastavku razduživanja bankarskog sektora, koji pri skromnoj dinamici kreditiranja tvrtki i stanovništva i visokoj razini depozita smanjuje svoje inozemne obveze.

Stoga je udio duga drugih monetarnih financijskih institucija u ukupnom bruto inozemnom dugu snažno smanjen, s 25,4 posto na kraju 2008., na svega 10,7 posto na kraju studenoga prošle godine.

Iz HGK navode kako je u 11 mjeseci prošle godine bruto inozemni dug ukupno smanjen za 1,5 milijardi eura.

Unutar ostalih domaćih sektora, razina inozemnog duga smanjena je kod svih dionika, a najviše kod privatnih nefinancijskih društava (za 413 milijuna eura) i javnih nefinancijskih društava (za 129 milijuna eura).

-Kretanja bruto inozemnog duga u studenomu i u ostalim mjesecima prošle godine, uz rast BDP-a iznad prethodno planiranog, potvrđuju ocjenu da će se na kraju 2016. udio bruto inozemnog duga u BDP-u prvi put nakon sedam godina vratiti na razinu ispod 100 posto, ističu iz HGK.

Očekuje se nastavak razduživanja

U ovoj godini očekuju nastavak pozitivnih tendencija u kretanju razine inozemne zaduženosti, uz nastavak znatnog doprinosa države, s obzirom da je Strategijom upravljanja javnim dugom za razdoblje 2017. – 2019., planirano smanjivanje udjela inozemnog duga opće države zbog nastavka fiskalne konsolidacije i predviđene snažnije orijentacije na povećanje kunske komponente u zaduživanju s ciljem ublažavanja valutnog rizika.

-Očekivanim padom udjela vanjskog duga u BDP-u na ispod 100 posto po prvi puta nakon sedam godina, poboljšava se relativni položaj Hrvatske po tom pokazatelju stanja duga i u odnosu na usporedive države središnje i istočne Europe. Primjerice, u odnosu na Hrvatsku, Mađarska i Slovenija imaju veći udio vanjskog duga u odnosu na BDP, a Slovačka je neznatno ispod, istaknuo je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.