12. prosinac 2016.

Ott: Oslanjanje na domaću potrošnju u visoko zaduženoj državi nije baš najsretnije rješenje

Institut za javne financije (IJF) objavio je u ponedjeljak osvrt na prijedlog državnog proračuna za 2017. godinu uz ocjenu da je "velika šteta što prvi mandat nove Vlade i prvi proračun, oživljavanje gospodarske aktivnosti, pa čak i svojevrsni porast optimizma u državi nisu iskorišteni za početak agresivnije fiskalne konsolidacije".

U najnovijem Aktualnom osvrtu ravnateljica IJF-a Katarina Ott podsjeća da u obrazloženju prijedloga proračuna stoji da su "za adresiranje strukturnih i fiskalnih ranjivosti te jačanje pozitivnih trendova u gospodarstvu, a u svrhu trajnog i stabilnog rasta ekonomske aktivnosti i standarda hrvatskih građana... potrebne sveobuhvatne i odlučne reformske mjere, kako na prihodnoj, tako i na rashodnoj strani proračuna".

Sam prijedlog proračuna, pak, sadrži samo jednu reformu na prihodnoj strani, poreznu reformu. Međutim, ističe Ott, "sveobuhvatne i odlučne reformske mjere" iz rashodne strane proračuna je teško iščitati, a ukupni rashodi će rasti u sve tri godine obuhvaćene projekcijama do 2019.

Negativni rizici

Ott drži i da projicirani rast BDP-a od 3,2 posto u 2017. i 2018. te 3,3 u 2019. vjerojatno i nije pretjeran "ukoliko ne bi prevladali negativni rizici, posebice vanjski, poput promjena dinamike svjetskog gospodarskog rasta i globalne trgovine, te kretanja cijena na svjetskom tržištu sirovina, prvenstveno nafte".

"Zabrinjava, međutim, što se najviši doprinos rastu očekuje od domaće potražnje, a kao glavni pokretač te domaće potražnje planira se potrošnja kućanstava i bruto investicije u fiksni kapital, dok će uvoz roba i usluga, nažalost, stalno biti veći od izvoza. Oslanjanje na domaću potrošnju u već visoko zaduženoj državi nije baš najsretnije rješenje, a i pitanje je u kojoj će se mjeri poreznom reformom eventualno oslobođena sredstva uistinu preliti u potrošnju", kaže Ott.

Upozorava pritom kako će neke porezne promjene utjecati na porast, a neke na pad poreznih prihoda, pa i ukupni učinak porezne reforme može biti neizvjestan. "Jednako tako, teško je predvidjeti u kojoj će se mjeri, posebice imajući u vidu prethodna slaba iskustva, uspješno iskorištavati strukturni i investicijski fondovi EU-a, na temelju kojih se predviđa doprinos rastu bruto investicija u fiksni kapital", ocjenjuje Ott.

Navodi da je velika šteta što Vlada pri planiranju prvog proračuna u prvoj godini mandata nije agresivnije pristupila fiskalnoj konsolidaciji te postavlja pitanje "je li riječ o nedostatku političke volje ili su možda stvari u toj mjeri zadane da to jednostavno ni nije moguće?".

Naime, pojašnjava, plana za 2017. s, primjerice, smjernicama zadnje SDP-ove Vlade iz srpnja 2015., u strukturi prihoda poslovanja, glavnih poreznih prihoda i rashoda poslovanja nema velikih razlika, a slično je i s udjelima prihoda od prodaje nefinancijske imovine, koji u oba slučaja iznose 0,4 posto ukupnih prihoda.

Ott se osvrnula i na činjenicu da su u desetak dana od donošenja smjernica za izradu proračuna za 2017. i samog prijedloga proračuna ukupni prihodi i rashodi povećani za gotovo dvije milijarde kuna.

Neadekvatno planiranje

"Tako su između smjernica i prijedloga proračuna ukupni prihodi porasli za 2 posto, prihodi od prodaje nefinancijske imovine za čak 36 posto, a ukupni rashodi i rashodi poslovanja po 2 posto. Pritom se unutar rashoda poslovanja najviše povećavaju pomoći, materijalni rashodi, rashodi za zaposlene i ostali rashodi. Je li razlog tako velikim promjenama u samo par dana neadekvatno planiranje smjernica ili snažni (politički) pritisci raznih korisnika?", pita Ott.

Ističe i da na izostanak neophodnih reformi najbolje ukazuje primjer zdravstva. Nepodmirene dospjele obveze Ministarstva zdravlja iznose čak 73 posto ukupnih nepodmirenih dospjelih obveza svih ministarstava i drugih državnih tijela, a samo u prvih devet mjeseci ove godine povećale su se za 42 posto, s 1,15 na 1,63 milijarde kuna. Dospjele nepodmirene obveze HZZO-a su se u tih devet mjeseci više nego udvostručile, s 500 milijuna na 1,1 milijardu kuna, pa pod pretpostavkom da nema međusobnih dugovanja između Ministarstva i HZZO-a, samo zdravstvo krajem rujna bilježi 2,75 milijardi kuna nepodmirenih obveza.

No, ističe Ott. "prijedlog proračuna, nažalost, ne nudi ideje kako riješiti ključne probleme poput, primjerice, zdravstva" te dodaje i da začuđuje nedostatak analize kretanja javnog duga te osjetljivosti proračuna na alternativne makroekonomske scenarije.

Pohvalnim pak ocjenjuje planirano konstantno smanjivanje deficita konsolidirane opće države (s 1,6 posto 2017. na 0,8 posto BDP-a 2019.).

"Prijedlogom ovog proračuna propuštena je, nažalost, prilika da se smanjivanjem – umjesto povećanja – rashodne strane državnog proračuna znatnije smanji deficit konsolidirane opće države. Šteta, jer prvi mandat, prvi proračun, oživljavanje gospodarske aktivnosti, pa čak i svojevrsni porast optimizma u državi, dobra su prilika za početak agresivnije fiskalne konsolidacije", zaključuje Ott.