Prvi put nakon prosinca 2012. iznos takozvanih loših kredita niži je od 40 milijardi kuna. Na kraju lipnja ove godine, pokazuju posljednji podaci Hrvatske narodne banke, udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita iznosio je 39,66 milijardi kuna. U odnosu na početak godine, njihov je iznos manji za čak 6,2 milijarde kuna, a u odnosu na maksimalne vrijednosti s kraja ožujka prošle godine, iznos se srozao za 8,8 milijardi kuna.
Nekoliko je razloga padu loših kredita. Jedan od najvažnijih jest taj što banke tu vrstu kredita otpisuju, odnosno prodaju specijaliziranim kompanijama i/ili fondovima. Primjerice, lani su banke tako prodale tri milijarde kuna loših kredita. Posljednji podaci HNB-a, na čijem je čelu guverner Boris Vujčić, pokazuju da je 65 posto loših kredita ‘došlo‘ iz privatnog sektora, a građani teško otplaćuju ili ne plaćaju 12,77 milijardi kuna.
Važno je naglasiti kako je rješavanjem loših kredita iz bilance banaka njihov udio u ukupnoj kreditnoj masi pao na nešto manje od 15 posto, što je najniža razina od kraja ožujka 2013. Udio loših kredita padat će i dalje, i to zbog toga što je sve više tvrtki koje se podižu iz pepela, ali i zbog toga što se banke rješavaju tih kredita iz svojih bilanci, čime im se oslobađaju rezervacije. To im omogućuje još jednostavnije i lakše poslovanje, a možda i jeftinije kredite.