Kunski krediti poduzećima za obrtna sredstva i investicije krajem veljače iznosili su 23,6 milijardi kuna, što je 0,3 posto manje u odnosu na mjesec ranije, ali i 741 milijun kuna ili 3,2 posto više u odnosu na isti lanjski mjesec, čime je potvrđen trend godišnjeg rasta tih kredita poduzećima koji traje od veljače 2016., navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).
>>>Nastavljen pad kredita poduzećima za obrtna sredstva i investicije
Istovremeno, uz mjesečni i godišnji pad deviznih kredita poduzećima, za 0,2 posto, odnosno 10,6 posto, ukupni krediti za obrtna sredstva i investicije nefinancijskim trgovačkim društvima iznosili su krajem veljače 64,6 milijardi kuna.
Trend godišnjeg pada tih kredita datira od svibnja 2012. godine, a to je "posljedica kontinuiranog razduživanja prisutnog kod obje skupine namjenskih kredita nefinancijskim trgovačkim društvima koje je, s dvije sporadične iznimke na obrtnim kreditima, prisutno od sredine 2012.", navode analitičari RBA u četvrtak u osvrtu na podatke Hrvatske narodne banke (HNB).
Istovremeno su krediti poduzećima namijenjeni za investicije u veljači iznosili 30,1 milijardu kuna.
Tako su se ukupni krediti poduzećima za obrtna sredstva, uz stagnaciju na mjesečnoj razini, krajem veljače spustili na 33,7 milijardi kuna zabilježivši godišnji pad za 3,3 milijarde kuna, odnosno 9 posto.
- Uz blagi mjesečni pad od 128 milijuna kuna, ili 0,4 posto, na godišnjoj razini nastavljen je pad, za 803 milijuna kuna, odnosno 2,5 posto, navodi se u analizi RBA.
>>>Nastavljen višegodišnji trend razduživanja, pada investicijskog i obrtnog kreditiranja
Promatrano prema kretanju kredita u valutnoj strukturi, vidljiv je rast udjela kunskih kredita u ukupnim kreditima poduzećima za obrtna sredstva i investicije koji je krajem veljače dosegnuo 36,5 posto, što je 3,3 postotna boda više u odnosu na veljaču 2016.
- Povećana potražnja za kreditima u domaćoj valuti podržana je i monetarnim mjerama Hrvatske narodne banke kroz uvođenje strukturnih operacija, čime se povećava srednjoročna ponuda kunskih izvora po konkurentnijim cijenama, navode analitičari RBA, koji očekuju nastavak trenda razmjerno većeg korištenja kunskih kredita koje domaće banke plasiraju poduzećima.