Četiri političke stranke u predizbornom sučeljavanju na temu “Politike znanosti i visokog obrazovanja: mladi su budućnost hrvatskog gospodarstva” iznijelo je danas u Europskom domu svoje zamisli vezane uz dostupnost obrazovanja, budućnost mladih visokoobrazovanih u Hrvatskoj, bolju vezu gospodarstva i znanosti, ulaganja u znanost, obrazovanje i projekte znanosti i gospodarstva te svoja razmišljanja o visokom obrazovanju kao temelju inovativnog društva.
Okrugli stol na kojem su sudjelovali Radovan Fuchs (HDZ), Neven Budak (SDP), Zdravko Žvorc (Koalicija za Premijera) te Ivica Puljak (Pametno) organizirali su Akademija za politički razvoj i Mreža mladih znanstvenika čiji je predsjednik Sanjin Marion moderirao raspravu. Peti panelist trebao je biti Roman Malarić iz MOST-a NL, ali organizatori kažu da je svoj dolazak otkazao 45 minuta prije početka rasprave zbog obiteljskih razloga.
Ovaj susret pokazao je još jednom da svaka stranka ima svoj pogled na visoko obrazovanje i znanost, ali da se načelno slažu da treba povećati ulaganje u ovo područje koje je temelj društva i svi se slažu da treba povezati visoko obrazovanje, znanost i gospodarstvo. No, kako bi to učinili ostalo je mutno jer se o konkretnim mjerama nerado govori.
Stranka Pametno jedina je svojom projekcijom proračuna ukazala na to gdje bi napravila rezove kojim bi namaknuli novac za visoko obrazovanje i znanost. To bi se dugoročno odrazilo i na suradnju jer tek kad hrvatska znanost bude kompetitvna na svjetskoj razini, gospodarstvu će ona biti u interesu, rekao je Ivica Puljak. Predstavnik SDP-a Neven Budak ponudio je svoje mišljenje koji je razlog slaboj suradnji znanosti i gospodarstva, ali nije ponudio rješenje ovog problema. Naime, on smatra da su poslodavci nedovoljno educirani da bi mogli prepoznati važnost znanstvenih istraživanja i uključiti se.
- Prvo što je potrebno napraviti u visokoobrazovnom sustavu jest uskladiti proizvodnju kadrova s potrebama tržišta rada, istaknuo je Zdravko Žvorc iz Koalicije za Premijera. Takav način je neisplativ jer se obrazuju kadrovi koji potom idu na burzu ili odlaze raditi u inozemstvo. Spomenuo je da bi to trebale na sebe preuzeti gospodarske komore, ali nije precizirao kako točno bi se to trebalo odvijati.
- Naši studenti imaju ogromna teorijska znanja, ali nedostaje im prakse. Individualna sveučilišta trebaju se povezati s gospodarstvom i stvarati kadrove u skladu s onime što gospodarstvu u tom trenutku treba kako bi se studenti po završetku fakulteta odmah mogli zaposliti, rekao je Radovan Fuchs.
Različitosti njihovih vizija za visoko obrazovanje i znanost najviše dolaze do izražaja kada se govori o tome za što bi se prvo zalagali dolaskom na vlast. Ivica Puljak osigurao bi potpunu implementaciju Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije, integrirao bi sve fakultete unutar sveučilišta, revidirao Bolonjski proces jer se, kako kaže, njegova implementacija nije pokazala najuspješnijom te promijenio sustav upravljanja i sustav izbora u zvanje. Žvorc se, osim prevelike proizvodnje kadrova koji ne odgovaraju realnim potrebama tržišta, dotaknuo i problema nepostojanja suradnje među fakultetima. Njegovo rješenje za to nije integracija fakulteta, već popisivanje opreme i njezino dijeljenje s ostalim znanstvenicima sa sveučilišta, odnosno povećanje cirkulacije znanstvenika po raznim fakultetima.
Neven Budak odmah bi povećao ulaganje u obrazovanje i znanost, ali i išao u izgradnju sustava upravljanja kvalitetom, dok se bivši ministar Radovan Fuchs u mnogo navrata osvrnuo na to da je potrebno mijenjati zakone kako bi se redefinirale vizije i misije pojedinih institucija u skladu s potrebama hrvatskog društva. On je protiv integracije fakulteta i rješenje vidi u programskim ugovorima koji bi omogućili sveučilištima da se sami restrukturiraju, da sami upravljaju ljudskim potencijalima, studijskim programima i slično. Za programske ugovore zalaže se i Neven Budak jer smatra da su oni bitan alat za prilagođavanje obrazovanja potrebama gospodarstva.
U fokus su došli i nedostatak suvremene opreme na fakultetima, znanstvenih novaka, kriteriji izvrsnosti i treba li ih snižavati kako bi se dala prilika projektima iz manje razvijenih sredina, povećanju financiranja znanstvenih projekata iz privatnog sektora.
Sve u svemu, u ovom predizbornom sučeljavanju gorljivija je bila publika u ustrajanju na dobivanje konkretnih odgovora na pitanja zbog kojih tapkaju u mjestu na svojim karijerama u znanosti i visokom obrazovanju. Svi sudionici na kraju su izjavili kako nemaju ništa protiv međusobne suradnje ako dođu na vlast, a zanimljivo je što su na pitanje jesu li spremni dati ostavku ako ne povećaju ulaganje u ovaj društveno veoma važan sektor svi potvrdno odgovorili. Živi bili pa vidjeli!