18. listopad 2016.

Stojić: Povisujemo procjenu rasta BDP-a u 2016. godini na 2,7 posto

Tradicionalno najpesimističniji ekonomski prognozer Hrvoje Stojić, glavno ekonomsko pero Addiko banke, prometnuo se u optimiste i povisio prognoze rasta BDP-a za ovu godinu – s dva posto na 2,7 posto, ponajviše zbog odlične turističke sezone, oporavka domaće potrošnje i investicija. Oporavku potrošnje, pak, pridonijelo je nekoliko stvari: smanjenje nezaposlenosti, deflacija, pad stope štednje, oporavak kredita stanovništvu, najave daljnjega poreznog rasterećenja dohotka. Uz to, bolje korištenje EU fondova, pojačano kreditiranje poduzeća i optimizam izvoznika potaknuli su oporavak investicija privatnoga sektora.

– Smanjena politička neizvjesnost nakon rujanskih izbora, daljnji oporavak uvjeta financiranja te kontinuirani oporavak potrošnje i investicija potaknuli su nas da povisimo procjenu rasta i u 2017. godini na 2,2, posto. Usporavanje dinamike rasta u odnosu na ovu godinu proizlazi iz usporavanja rasta raspoloživoga dohotka, izostanka rekordne ‘delte‘ turističkih prihoda posljednje dvije godine i nepovoljnog utjecaja političke neizvjesnosti diljem EU i to posebno na investicije – ustvrdio je Stojić na tradicionalnom polugodišnjem predstavljanju makroekonomskih izgleda, ovoga prvi put rebrendirane Addiko banke.

Još je jedan razlog slabijega rasta u 2017. – usporavanje investicijske i potrošačke potražnje u eurozoni utjecat će i na usporavanje rasta hrvatskoga izvoza. Takvoj osjetljivosti izvoza sigurno ne pomaže niska sofisticiranost izvoznoga miksa i manjkavi pomaci u rastu distribucijske snage izvoznih tvrtki. Unatoč tomu, Stojić procjenjuje kako će stabilni devizni prihodi od turizma i bolji transferi iz EU fondova održati višak u platnoj bilanci na solidnih 3,5 posto.

– Posljedično manje potrebe za zaduživanjem u kombinaciji s rekordnom neto inozemnom aktivom banaka i solidnim priljevom portfolio investicija omogućuju pad vanjskoga duga i daljnji oporavak neto inozemne investicijske pozicije zemlje – kaže Stojić.

Dobra je vijest i smanjenje proračunskoga deficita za čak 62 posto u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci (sada iznosi 0,6 posto BDP-a) što je odraz rasta prihoda, ali i manje javne potrošnje. No dok rast prihoda ipak odražava iznad očekivanu ekonomsku aktivnost, pad rashoda nije rezultat svjesne konsolidacije nego privremenoga zamrzavanja javnih investicija, subvencija i materijalnih troškova zbog političkoga zastoja te nižim izdacima za kamate (iako su ti izdaci još uvijek iznad 3,5 posto BDP-a). U svakom slučaju, ovogodišnja fiskalna konsolidacija, sa svim popisanim uzrocima, nadmašit će sve prognoze pa će se deficit smjestiti na udjelu u BDP-u od oko dva posto. I iduće će godine ostati manji od mastriških tri posto unatoč tomu što se očekuje rast investicija i najavljeno porezno rasterećenje, što god to značilo i za proračun i za korisnike.

Sve to zajedno trebalo bi rezultirati povratkom u investicijski razred ili barem maleni pomak u očima rejting agencija, što bi nam dodatno smanjilo i trošak kamata.

Sukus je to i prezentacije Sanje Madžarević Šujster, više glavne ekonomistice Svjetske banke u Hrvatskoj. Kaže kako bismo s ovakvim fiskalnim tendencijama iduće godine mogli izaći iz Procedure prekomjernog deficita, što bi gotovo automatski značilo i pomak u razredima u koje nas svrstavaju rejting agencije. Poručuje kako su dva glavna ekonomska smjera: nastaviti fiskalnu konsolidaciju, no to će u velikoj mjeri ovisiti što će se ispregovarati sa sindikatima o rastu plaća od šest posto (usklađivanjem s rastom BDP-a) te o tome kakav će biti rezultat arbitraže slučaja ‘švicarac‘.

Nova Vlada i novi/stari/tehnički/ ministar financija imaju dobar vjetar u leđa. Da bi i nastavak priče mogao biti dobar možemo iščitati primjerice iz još jedne Stojiće brojke: nezaposlenost će s ovogodišnjih 15,2 pasti na 14,6 posto. Loša je vijest što se iduće godine neće oporaviti stopa zaposlenosti.