06. listopad 2016.

Švaljek o Bandićevih 5250 kuna za “roditelje odgojitelje”: Moglo bi se pokazati da gradski proračun to ne može podnijeti

lider.media
lider.media

Nakon što je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić najavio u srijedu da će Gradskoj skupštini uputiti prijedlog da se naziv “majka odgojiteljica” izmijeni u “roditelj odgojitelj” te da mjesečno dobivaju 5250 kuna neto, umjesto 3206, koliko je ranije bilo predviđeno, komentar ovog poteza dala je ekonomska analitičarka Sandra Švaljek.

"Gradonačelnik Bandić ovim je novim potezom potvrdio da do sada nije govorio istinu kad je tvrdio da je donesenom odlukom bilo predviđeno da majke odgajateljice dobiju pomoć od 5700 kuna u bruto, a ne u neto iznosu. Sada pokušava ispraviti štetu nastalu dovođenjem majki, odnosno roditelja u zabludu, i čini to na teret gradskog proračuna.

Mjera koju sada predlaže je izrazito skupa i moglo bi se uskoro pokazati da je gradski proračun ne može podnijeti. Uz neto iznos pomoći od 5250 kuna, te uz pretpostavku da će mjeru koristiti oko 1000 roditelja, ukupno bi za ovu mjeru u zagrebačkom proračunu trebalo izdvojiti preko 92 milijuna kuna. (Za sada ne postoji službeni podatak o broju korisnika mjere, a o broju od 1000 izvjestili su mediji.)

Iznos od stotinjak milijuna kuna prelazi desetinu rashoda za redovnu djelatnost dječjih vrtića, i odgovara iznosu rashoda za materijal i energiju u dječjim vrtićima. Ako znamo da se u dječjim vrtićima kontinuirano štedi na potrošnom materijalu, igračkama i opremi, onda je očito da je umjesto povećanja standarda u dječjim vrtićima gradska vlast izabrala populističku mjeru upitne svrsishodnosti.

Naime, kao prvo, gradonačelnik Zagreba uzima za pravo voditi demografsku politiku koju bi, radi ublažavanja regionalnih razlika u razvijenosti i težini problema depopulacije trebala voditi vlast na razini središnje države. Drugo, prakse europskih zemalja s mjerama demografske politike pokazuju da su se s niskom stopom totalnog fertiliteta najuspješnije nosile zemlje s koje su ulagale prije svega u potporne ustanove (jaslice i dječje vrtiće) te time jačali uvjerenje građana da će njihova djeca biti dobro zbrinuta dok oni rade. Treće, mjera je očigledno loše pripremljena, a njezini fiskalni učinci uopće nisu sagledani. Gradski proračun neće moći podnijeti trošak provedbe ove mjere a da se ne ugrozi funkcioniranje ustanova predškolskog odgoja ili nekog drugog gradskog sustava. To će dovesti do ukidanje mjere, a time i do dramatičnih posljedica za roditelji koji su je koristili i potaknuti mjerom napustili radno mjesto.", zaključuje Sandra Švaljek.