Korona i biznis
09. rujan 2016.

Švaljek: Političari poreznu politiku shvaćaju kao sredstvo osvajanja simpatija birača, umjesto kao javnu politiku za djelovanje na gospodarski rast

lider.media
lider.media

Kako se bliži završnica predizbornih sučeljavanja, tako političke stranke, koalicije i sami političari raznim obećanjima pokušavaju uvjeriti biračko tijelo da su baš oni sposobni i voljni odvesti Hrvatsku na put (gospodarskog) blagostanja. Pri tome se ne libe obećavati sve i svašta samo da bi zasjeli u premijersku, ministarsku i/ili saborsku fotelju. Za komentar jučerašnjeg (četvrtak) sučeljavanja političara HDZ-a i SDP-a zamolili smo Sandru Švaljek s Ekonomskog instituta.

- Moje je mišljenje da se političari previše koncentriraju na poreznu politiku te da je dominantno shvaćaju kao sredstvo osvajanja simpatija birača, umjesto kao javnu politiku kojom bi trebalo učinkovito djelovati na gospodarski rast. Kod nas se prelako poseže za mjerama porezne politike, i zaboravlja da je najbolji onaj porezni sustav koji je stabilan, odnosno u kojem se izmjene događaju samo izuzetno.

Porezna politika

Unutar porezne politike stranke uglavnom najavljuju smanjenje najviše granične stope poreza na dohodak ili povećanje granice za primjenu te najviše stope, što pokazuje da su naučili da upravo stopa od 40 posto koja se primjenjuje već na razmjerno niskim razinama dohodaka nepovoljno djeluje na zapošljavanje i motivaciju onih s najvišim stupnjem obrazovanja i najvišim kvalifikacijama, smatra Švaljek. - Prijedlozi različitih političkih stranaka u pogledu oporezivanja dohodaka razlikuju se u detaljima, ali načelno idu u pravom smjeru. Ono što političke stranke ne navode je kako bi kompenzirale nedostatak prihoda jedinica lokalne i regionalne samouprave, do kojeg bi dovele ovakve izmjene poreza na dohodak. Prihod od poreza na dohodak, naime, pripada nižim razinama vlasti i čini njihov najznačajniji izvor prihoda. Sve izmjene u sustavu poreza na dohodak izravno se odražavaju na mogućnost financiranja funkcija u nadležnosti lokalnih jedinica.   Porez na dodanu vrijednost

Švaljek naglašava da se kod poreza na dodanu vrijednost također najavljuju određene izmjene, međutim te izmjene idu za daljnjim usložnjavanjem toga poreza, a s upitnim učincima. Porez na dodanu vrijednost je najizdašniji porez pa sužavanje osnovice toga poreza dovodi do nezanemarivog pada prihoda državnog proračuna. - Bez odgovarajućeg smanjenja rashoda, rasterećenje od poreza na dodanu vrijednost nije poželjno jer može osujetiti planove daljnjeg smanjenja proračunskog deficita i javnog duga.

Rasterećenje porezom na dobit je prihvaljiva mjera koja može povoljno utjecati na poduzetničku aktivnost. Poduzetnici bi osim poreznog sigurno rado vidjeli i mjere administrativnog rasterećenja poslovanja o kojima ima manje konkretnih prijedloga.