Korona i biznis
16. rujan 2016.

Transparentnost je lajtmotiv korporativnog upravljanja u 21. stoljeću

 

Tijekom konferencije Korporativno upravljanje u 21. stoljeću održana je panel rasprava radnog naziva ’Odnos nadzornog odbora i uprave: problem donošenja i autorizacije ključnih poslovnih odluka’ a sudjelovali su  Danijel Ferić, predsjednik Uprave Hrvatske Lutrije, Dragan Kovačević, predsjednik uprave Janafa,  odvjetnik Tonči Ravlić, Davor Štern, zamjenik predsjednice Nadzornog odbora zagrebačkog Holdinga te predsjednik Visokog trgovačkog suda Mario Vukelić.

- Loši smo u upravljanju kada politika ima svoje prste pri donošenju poslovnih odluka,  započeo je raspravu moderator, redovni profesor managementa i informatičke tehnologije na  ekonomski fakultetu u Zagrebu, profesor Velimir Srića.

- Ne slažem se da Vlada ne treba imati utjecaj pri donošenju odluka. Pitanje je kakve su te odluke. Ona će uvijek imati neke svoje prohtjeve, no ako želimo unaprijediti upravljanje imovinom, onda je potrebna suradnja svih faktora, smatra Kovačević.

Kako ne treba raditi distinkciju između privatnog i državnog vlasništva, napomenuo je Ravlić, a Ferić je ispričao kako je na početku svoje karijere u Hrvatskoj Lutriji njegov odnos s Nadzornim odborom bio dinamičan, što nikako nije dobro, no današnji odbor u novom sastavu, a sve nakon dobrih poslovnih odluka koje je on donio, drži isključivo svojih ovlasti, što je izuzetno korisno za poslovanje tvrtke.

Štern je na primjeru Ine upozorio na problem kada dva različita dioničara imaju različite poglede na poslovanje. Napomenuo kako je Nadzorni odbor u (njegovom) Holdingu od državne revizije dobio izuzetno povoljnu ocjenu, premda analiza nije prezentirana numerički.

Lajtmotiv korporativnog upravljanja u 21. stoljeću je transprentnost kao poticaj za uključivanje svih stakeholdera, istaknula je u nastavku konferencije Hana Horak, profesorica na katedri za pravo Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Horak je istaknula da korporativno upravljanje zahtijeva holistički pristup za regulaciju privatno-pravnih odnosa jer se u suštini o tome radi. Izazovi korporativnog upravljanja u Europskoj uniji sve su veći jer se unutarnje tržište Europske unije izuzetno brzo mijenja, ali jaka regulatorna aktivnost Europske komisije doprinosi trajnom iznalaženju rješenja za svih 28 država članica. Horak se slaže sa zaključkom Europske komisije da dioničari zapravo trebaju imati više obveza – jedna od njih je aktivnost na glavnoj skupštini.

Današnji dobitnici priznanja za izvrsnost u korporativnom upravljanju ujedno su na svom primjeru istaknuli neke od najvećih izazova korporativnog upravljanja u Europskoj uniji, a to je zaštita manjinskih dioničara (Ericsson Nikola Tesla), menadžment rizika (MIV), odnos s dobavljačima, usvajanje najboljih praksi u prekograničnom poslovanju (AD Plastika), koncentrirano članstvo nasuprot jačanja obveza dioničara (Končar) te SAY on PAY kojeg se dotakao Neven Vranković iz Atlantic Grupe.

- Europska unija danas zahtijeva da se u godišnjim financijskih izviješćima mora navesti koji se kodeks koristi i u slučaju odstupanja navesti zašto je to tako. Na tome treba inzistirati, smatra Horak te dodaje: - Treba inzistirati na pronalaženju sivih zona i njihovom rješavanju. Moramo napraviti iskorak i uhvatiti se privlačenja investicija i transparentnosti kako bi bili otvoreni za tako potrebni novi kapital.

Na panelu Novi trendovi korporativnog upravljanja u Europskoj uniji koji su moderirali Miodrag Šajatović i Darko Tipurić raspravljalo se o odabiru članova nadzornih odbora, načelu rodne ravnopravnosti, osnivanju državnog holdinga, ali i mnogim drugim pitanjima vezanim uz korporativno upravljanje.

Uz definiranje odnosa nadzornih odbora i uprave, jačanje transparentnosti rada trgovačkih društava bila je jedna od najčešćih tema u Europskom parlamentu, rekla je Ivana Maletić koja je i sama zasjedala tamo. Dodala je kako je česta tema bilo i načelo rodne ravnopravnosti, ali sudionici panela složili su se kako bi se članovi nadzornog odbora i uprava trebali voditi drugim kriterijima birajući nove članove ili zaposlenike, a ne onim pripadnosti podzastupljenom spolu.

Osnivanje državnog holdinga pitanje je koje je dominiralo panelom. Maletić smatra da bi se primarno trebalo urediti i restrukturirati trgovačka društva u javnom vlasništvu te da nema smisla uvoditi holding u neuređeni sustav.

- Holding ne bi trebao biti organizacijsko rješenje za nedostatak politika i ciljeva. Ne očekujem da holding definira kako će se upravljati državom, on bi trebao omogućiti kvalitetnu provedbu zajedno s poduzećima. To bi moglo odraditi i svako poduzeće sa svojom upravom ako se to dobro uredi, smatra Maletić koja se svojim mišljenjem suprotstavila članu Nadzornog odbora Zagrebačke burze Domagoju Hruški i voditeljici podružnice Zagrebačkog velesajma Dini Tomšić.

Kod nas su nositelji razvoja korporativnog upravljanja HANFA i Zagrebačka burza, ali nedovoljno rade na tome, priznaje Domagoj Hruška.

- Neke stvari su formalno uređene, ali investicijska javnost zaslužuje i dodatnu transparentnost poduzeća, smatra Hruška.

Marijan Cingula, profesor EFZG-a i član nadzornog odbora MIV-a smatra da Hrvatska neće moći izbjeći unapređenja korporativnog upravljanja jer nas EU direktive obvezuju da implementiramo ono što je nužno te se nada skorom nadilaženju standarda EU i pridruživanje OECD-u. Gleda s optimizmom na razvoj korporativnog upravljanja i na etičke standarde koji u našem društvu nisu dobro postavljeni. Kad bi oni postojali bilo bi i gospodarsko djelovanje lakše, zaključio je Cingula.