Udovoljavanje zahtjevima Donalda Trumpa za proračunsku potrošnju na obranu od 2 posto bi omogućilo članici NATO-a Danskoj da kupi dvanaestak borbenih zrakoplova F-35 i četiri fregate, ali i naštetilo tamošnjoj državi blagostanja, piše Bloomberg.
Trump je tijekom predsjedničke kampanje izazvao uzbunu među saveznicima sugerirajući da bi SAD dvaput razmislio prije nego što obrani članicu NATO-a koja ne ispunjava obvezu potrošnje od dva posto BDP-a na obranu.
Prema podacima Štokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira, Danska uvjete NATO-a nije ispunila od posljednjih godina Hladnog rata, kad su sovjetske snage bile stacionirane na Baltičkom moru. Otada, prosječna stopa danske potrošnje na obranu postojano opada da bi se u 2015. godini zaustavila na razini od 3.31 milijardu dolara ili 1.2 posto BDP-a.
Sužen manevarski prostor
Helge Pedersen, glavni ekonomiste Nordea Bank AB, procjenjuje da bi naciji za postizanje cilja od dva posto trebalo još onoliko novca koliko Danci godišnje potroše za podršku sveučilištima ili za pet godina isplate dječjeg doplatka obiteljima.
Premijer Lars Lokke Rasmussen je obećao da će iduće godine dodati još 800 milijuna danskih kruna proračunu za sigurnost, no do novca neće doći lako. Ministar obrane Peter Christensen kaže da se vlada već suočava s osipanjem potpore zbog drugih zahtjeva, kakve su nove porezne olakšice i više socijalnog novca.
U svakom slučaju danski "proračunski deficit je već blizu granicama EU", rekao je Pedersen. "Uistinu nema načina da povećamo potrošnju na obranu bez rezova drugdje."
Danska ima sužen manevarski prostor za podizanje poreza jer nacija ima najveće porezno opterećenje u Europi. Christensen je već odbacio ideju da će Danska doseći cilj od 2 posto u skoroj budućnosti.