06. lipanj 2016.

Turizam budućnosti je stigao, no je li Hrvatska spremna

Ivica Perica
Ivica Perica

U današnje vrijeme globalizacije i povećane konkurencije u segmentu turizma, gradovi i države uvidjeli su da je, osim što moraju osigurati unaprjeđenje kvalitete usluga i života koje pružaju svojim građanima, vrlo bitno da posvete pozornost unaprjeđenju kvalitete i razine usluge koje pružaju turistima koji ih posjećuju. Uzevši u obzir brzinu tehnološkog razvoja i mogućnosti koje iste pružaju, pametne turističke usluge jedna su od brzorastućih segmenata budući da je povrat na uloženo velik i može ga se lako izmjeriti.

Turizam je danas jako bitan za ekonomski razvoj gradova i zemalja, a navedeni sektor prolazi kroz značajne promjene jer se navike prosječnog turista mijenjaju i turisti zahtijevaju iskustvo putovanja i posjeta određenoj destinaciji koje je inovativno i prilagođeno njihovim afinitetima i stvarima koje vole i preferiraju. Iz gore navedenog razloga sve je manje turista koji će se zadovoljiti samo običnim posjetom destinaciji sa klasičnim turističkim vodičem koji će ih provesti po gradu, odvesti u muzej, i gdje će veći dio dana provesti ležeći na plaži. Očekivanja, želje i potrebe turističkih posjetitelja, od familija koje traže hotel, studenata koji kampiraju, nautičara, mladih koji dolaze na koncerte, osoba koje dolaze vidjeti i posjetiti povijesno-kulturne znamenitosti i sl. sve su različitije i sve ih je teže zadovoljiti. No, postoji jedan zajednički nazivnik svih gore navedenih skupina, korištenje digitalnih usluga kako bi dobili informacije koje ih zanimaju, planirali svoje putovanje, rezervirali smještaj, kontaktirali ostale turiste vezano za zadovoljstvo, koristili prometne mape, ocjenjivali restorane, podijelili svoje iskustvo sa drugima i sl. Većina turističkih digitalnih usluga ima za cilj pružanje traženih informacija turistu u stvarnom vremenu i pružanja momentalnog osjećaja zadovoljstva. Sve je više destinacija koje se žele pozicionirati i biti prepoznatljive kao pametne turističke destinacije.

Sada kada smo utvrdili da je digitalna transformacija neminovnost, te da je sve manje „tradicionalnih“ turista, kao i to da se potencijal turizma uvelike povećao sa dostupnošću novih tehnologija, osvrnuo bih se na neke nove trendove i bitne komponente u uspostavi pametnog turizma ili pametne turističke destinacije.

Kao neki od bitnih čimbenika  uspostave pametne turističke destinacije su ICT infrastruktura i podaci (razmjeri i kvaliteta). Naime bez gore navedenog bit će teško turistima pružiti usluge koje možemo nazvati pametnima. Ono što također vidimo kao trend i kao bitnu stavku u razvoju pametnih turističkih usluga su “otvoreni podaci“ (open data), koji onda omogućuju startupovima i ostalim dionicima kreiranje novih inovativnih usluga za turiste. EU je spoznala navedeno te se kroz Horizont 2020 i CIP sufinancira projekte koji imaju za cilj unaprjeđenje interoperabilnosti i korištenja razvijenih aplikacija kroz više turističkih destinacija. Neke od zemalja u Europi su uvidjele potencijal te su čak na razinama država organizirale programe vezane za pametan turizam a koji imaju za cilj pružanje i promoviranje inovativnih pristupa kroz korištenje tehnologija i dostupnih podataka, a u cilju unaprjeđenja usluga turistima no i zadržavanja mladih tehnoloških i turističkih stručnjaka omogučavajući im da kreiraju nove startupove.

Neke od novih tehnologija u turističkom segmentu su svakako “smart beacons/ibeacons” koje se mogu koristiti kako bi turistima slali informacije od njihovog interesa kada se približe nekim lokacijama koje su im potencijalno interesantne (galerije, tradicionalni obrti, muzeji, kafići,…) te ih na jedan proaktivan način pokušali zaintrigirati za usluge i proizvode koji im potencijalno mogu biti interesantni. Kroz navedeni kanal također se može turistima dostavljati audio, video i sadržaj proširene stvarnosti, bez potrebe za GPS funkcionalnostima.

Osvrnemo li se na gore navedeno, budućnost turističkog posjeta nekoj destinaciji više nikada neće biti kao ona danas. Turisti će moći sa sobom ponijeti “smart suvenire” koji su personalizirani i kreiraju osjećaje povezanosti turista sa destinacijom. Također, ne vidim razlog zašto u budućnosti turist ne bi bio u mogućnosti posjetiti neku destinaciju i koristiti karticu od hotela ili mobitel kao način plaćanja za sve što mu je potrebno na navedenoj destinaciji (javni prijevoz, trgovina, bazen, muzeji, koncerti, restorani, taxi, kafići, i sl.) te onda na kraju podmiriti račun svega navedenog po odjavljivanju iz hotela, bez da treba razmišljati o tome da li ima odgovarajuću valutu ili kreditnu karticu koja se prihvaća sa sobom.

Osim same kvalitete usluge koja se pruža turistu, pametan turizam također predstavlja puno više od navedenog. Naime, korištenje svih podataka koje možemo prikupiti tijekom posjeta nekog turista od velike su važnosti za buduće marketinške aktivnosti i turističke kampanje. Svaka kuna utrošena u pametni turistički marketing višestruko se vraća i osigurava puno veći povrat na uloženo budući da iz podataka koje smo prikupili o turistu i njegovim navikama i afinitetima (iz koje zemlje je došao, kuda se kretao, koje restorane voli, koje muzeje voli, kakve suvenire voli koliko je vremena proveo na destinaciji,…) te onda na osnovu navedenog imati ciljane marketinške aktivnosti vezano za navedenog turista, grupu turista ili čak pojedine zemlje/kontinente. Također, navedeno nam može poslužiti za unaprjeđenje usluga koje se pružaju, a na osnovu zadovoljstva korisnika. Navedeni koncept pametnog turizma također otvara cijeli novi segment za ekonomiju gdje hrvatske kompanije mogu razvijati usluge i onda ih plasirati na svjetska tržišta.

Vidjeli smo kako su tehnologije (anketa provedena putem interneta) ove godine pomogle gradovima Zagrebu i Zadru da zauzmu vodeće pozicije i pojedinim segmentima, što će onda zasigurno pomoći u promociji i dovođenju novih turista na navedene destinacije, a kada turisti dođu potrebno ih je kroz ciljano informiranje putem novih tehnologija što duže zadržati na destinaciji (Hrvatska, županija) i pružiti im što više usluga koje ih ispunjavaju i čine sretnima. Time ćemo ih zasigurno ponovno vidjeti u Hrvatskoj i oni sami će biti najbolji ambasadori, a opet putem korištenja novih tehnologija (npr. socijalne mreže ili slično).

Pogledamo li kroz hrvatske primjere vidljivo je da su prepoznate mogućnosti kada je u pitanju korištenje ICT usluga u kontekstu unaprjeđenja usluge ili kreiranja novih usluga (npr. Šibenik sa uslugama na renoviranim tvrđavama, Dubrovnik kroz projekt turističke kartice i korištenja beacona sl.), no još uvijek ne vidimo jedan holistički pristup navedenom  segmentu koji je važan za razvoj hrvatske, a koji bi za jedan stol posjeo sve bitne dionike (gradove, državu, turističke zajednice, hotele, muzeje, restorane, startupove…) i definirao koji su to naredni koraci i kako možemo ostvariti svoj turistički potencijal kroz implementaciju pametnog turizma.

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. www.umium.hr