05. listopad 2016.

U novom broju Lidera: Kaos među špediterima natječajem koji traje već dvije godine

Carinska uprava sama se zapetljala u mreži svojih propisa, zbog čega već dvije godine tapka u mjestu natječaj za dodjelu koncesija špediterskim tvrtkama za otpremničke poslove na graničnim prijelazima. Ravnatelj Carinske uprave i pomoćnik ministra financija Hrvoje Čović morat će razmisliti o poboljšanju propisa jer je zbog njih nastao kaos iz kojega će se teško moći izići a da svi budu zadovoljni. Upravo je zbog nezadovoljstva takvom situacijom stvoren pakt špeditera protiv tvrtke Trast, za koju tvrde da je u Carini favoriziraju. U Trastu pak tvrde da su čisti i upozoravaju na nepravilnosti drugih.

Udruženi protiv Trasta

Osam špeditera predvođenih Primacošpedom tvrde da je najveći problem u tome što je Trast od 2014. u predstečajnom postupku i što ta tvrtka ne ispunjava uvjete za obavljanje otpremničkih poslova na graničnim prijelazima. Naime, Trastu je Carina dan prije nego što je otvoren natječaj za granične prijelaze odobrila podizanje referentnog iznosa zajedničkog jamstva s 12 milijuna kuna na 62 milijuna. Uz to, direktor Primacošpeda Petar Šimić tvrdi da je Trastu Carina odobrila taj iznos bez obveze davanja bankovnog jamstva, no predsjednik Uprave Trasta Miljan Begović tvrdi da imaju bankovno jamstvo, ali ne kaže koliko ono iznosi. U svakom slučaju, riječ je o tome da kad kamion s robom ulazi u Hrvatsku s krajnjim odredištem u drugoj zemlji članici EU, špediter svojim referentnim iznosom jamči da će roba biti istovarena na mjestu odredišta, a ne negdje u Hrvatskoj. Trast je povećanjem referentnog iznosa dobio dodatnih 300 bodova u natječaju za granične prijelaze, što mu je povećalo šanse jer bi za 12 milijuna kuna dobio samo 50 dodatnih bodova. To mu je omogućeno unatoč njegovoj lošoj financijskoj situaciji, tvrdi protivnička strana, ali i spornim pravilnikom iz travnja 2014. koji dodatno određuje natječajne kriterije, a koji se ne spominju u Zakonu o uvjetima za obavljanje poslova zastupanja u carinskom postupku. Konkretno, ne spominje se bodovanje referentnog iznosa, što znači da podzakonski propis utvrđuje kriterije koji se ne spominju u Zakonu.

Cijeli tekst možete pročitati u novom broju Lidera.