Smanjenje inozemnog duga ekonomist Mladen Vedriš nazvao je dobrom viješću. Napomenuo je kako valja pomno pogledati razloge zašto je tomu tako istaknuvši pitanje tečajnih razlika, jer jedno je analizirati dug u kunama, a drugo u eurima. Inozemni dug manji je, prema Vedriševom mišljenju, jer su izostala nova zaduživanja, budući je Hrvatska odgodila zaduživanje u inozemstvu jer je ono, početkom ljeta, bilo skupo. Napomenuo je i smanjenje deficita u proračunu. Upitan je li deficit u proračunu smanjen zbog neaktivnosti tehničke Vlade, Vedriš je šalu prihvatio, ali istaknuo kako je, po tom pitanju, doista uvedeno reda u trošenju proračunskih sredstava, kako su povećani prihodi zbog smanjenja sive ekonomije, kako su povučena znatna sredstva iz EU te kako su pojedina kapitalna ulaganja, upravo zbog trenutne političke situacije, odgođena za neka druga vremena. Ključnim za daljnje uštede smatra uvjete zaduživanja Hrvatske u inozemstvu:
-Porast BDP-a, bez obzira kakav bio, relativno smanjuje dug. Također, bilježimo niži priljev sredstava iz državne blagajne na kamate. Sve to utječe da Hrvatska bude manje rizična jer neprihvatljivo je da stopa zaduživanja naše zemlje bude 5 posto. Smatram da se, po tom pitanju, Hrvatska može ugledati na Španjolsku ili Portugal te kako se, baš u tom segmentu, otvara prostor za ozbiljne uštede - dodao je Vedriš.
Zdravko Marić: Odgoda izdanja obveznica ne dovodi u pitanje ništa u proračunskom procesu
Smanjenje inozemnog duga nije iznenađenje niti Zdeslavu Šantiću.
- Rezultat je to pritiska na monetarne institucije da smanje zaduživanja, a to je, pak, rezultat slabe potražnje za kreditima od strane domaćih poduzetnika - pojašnjava.
Osim toga, dodaje, jačaju domaći izvori financiranja, a spomenuo je i razduživanje financijskih institucija nakon konverzije švicarskih franaka.
Što se tiče doprinosa smanjenju inozemnog duga od strane opće države, Šantić ističe kako je to posljedica trenutne političke situacije te, baš kao Vedriš, napominje neuspjeli pokušaj zaduživanja na početku ljeta, što smatra dugoročno neodrživim.
- Ako uskoro ne dođe do zaokreta u monetarnoj politici doći će do rasta duga - napominje Šantić. Na stanje inozemnog duga bitno će utjecati rejting Hrvatske koji, između ostalih, određuju i agencije. Na inozemni dug bitno će, prema procjenama Europske središnje banke, utjecati i korporativni i privatni sektor, poglavito veće domaće tvrtke, koje teže inozemnom zaduživanju.
Pristupanje eurozoni također je bitan uvjet za smanjenje, danas, visoke razine inozemnog duga.
- Naime, pristupanjem eurozoni eliminirao bi se valutni rizik - pojašnjava Šantić.